JUBILEJ I IZLOŽBA „PRIČA O NAMA“: Prirodnjački muzej, jedan od najstarijih u Srbiji, otvoren je 19.decembra 1895. godine
IZLOŽBOM „Priča o nama“ dr Aleksandre Maran Stevanović. muzejskog savetnika, obeležava se početak velikog jubileja - 125 godina postojanja Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.

Zgrada Prirodnjačkog muzeja / Foto B. Ivančević
Izložba obuhvata četiri celine: „Kabinet retkosti - kratka istorija prirodnjačkih zbirki“, „Iz arhive Prirodnjačkog muzeja“, „Iz zbirki Prirodnjačkog muzeja“ i „Savremeni period Muzeja“.
Prirodnjački muzej je jedan od najstarijih muzeja i jedna od najstarijih srpskih kulturnih i naučnih institucija. Osnovan je pod nazivom „Jestastvenički muzej” 19. decembra 1895. godine aktom Ministra prosvete i crkvenih dela Kraljevine Srbije.
Prve zbirke potiču iz prve polovine XIX veka, prikupljane su i čuvane najpre u Liceju, a zatim u Jestastveničkom kabinetu Velike škole pod rukovodstvom Josifa Pančića, prvog srpskog botaničara i rektora Velike škole. Njegovu ideju o osnivanju muzeja ostvarili su njegovi sledbenici, među kojima su mnoga značajna imena tog doba. Prva stalna izložba Muzeja svečano je otvorena 7. septembra 1904. godine, na dan stogodišnjice Prvog srpskog ustanka. Tokom Prvog i Drugog svetskog rata mnoge zbirke su oštećene ili uništene, a nakon Drugog svetskog rata muzej se oporavlja i nastavlja svoju delatnost. Neposredno posle rata Muzej ima značajnu ulogu u pokretanju zaštite prirode u Srbiji.
U Prirodnjačkom muzeju danas se čuva 125 zbirki sa preko 1,6 miliona primeraka stena, minerala, fosila, biljaka, gljiva, životinja, lovačkih trofeja i lovačkog oružja. Zbirke predstavljaju ogromnu kulturnu i naučnu bazu, a u okviru njih se nalazi nekoliko stotina holotipova i unikatnih primeraka, po čemu je muzej posebno značajan. U zbirkama se čuvaju i primerci vrsta biljaka i životinja koje se više ne mogu naći na terenima Srbije, pa čak ni na svetu.

HITAN SASTANAK U BELOJ KUĆI: Tramp ukida vojnu pomoć Kijevu?
AMERIČKI predsednik Donald Tramp sastaće se sa zvaničnicima kako bi razmotrio i potencijalno doneo mere protiv Kijeva, uključujući prekid vojne pomoći, prenosi Njujork tajms.
03. 03. 2025. u 07:55

BOMBARDOVANjE SR JUGOSLAVIJE NAJVEĆA GREŠKA U VOJNOJ ISTORIJI: Intervju - Janis Engolfpoulos, viceadmiral grčke mornarice u penziji
"NATO bombardovanje 1999. se često posmatra kao ključni događaj u međunarodnom sistemu nakon Hladnog rata, posebno zbog načina na koji je oblikovao geopolitiku, međunarodno pravo i odnose između NATO zemalja i Rusije, i ako bi bilo pojednostavljenje reći da je to direktan okidač sadašnjih konflikata, to jeste doprinelo dugogodišnjim tenzijama koje su evaluirale u današnju globalnu dinamiku".
01. 03. 2025. u 14:49

"HOĆU EUTANAZIJU" Vedrana Rudan donela odluku: "Rekla sam deci da je gotovo, neću da umirem na rate"
ZA lečenje joj je bilo potrebno dosta novca, a deo je stigao iz Srbije, od direktora izdavačke kuće koja objavljuje njena dela.
03. 03. 2025. u 09:53
Komentari (0)