SLOBODA SVANULA SA JAVORA: Pre 110 godina posle dugog Turskog ropstva oslobođeni Stari Vlah i Polimlje
RIKA topova sa Javora, samo dan nakon što je 18. oktobra 1912. godine srpski kralj Petar I Karađorđević izdao ratni proglas - najavila je da se krvlju i gvožđem raskivaju lanci ropstva, skida otomanski jaram, da Starom Vlahu i Polimlju sviće sloboda. To je označio kraj očaja i beznađa raje pod turskim zulumom, nestanak agovanja i begovanja...
![СЛОБОДА СВАНУЛА СА ЈАВОРА: Пре 110 година после дугог Турског ропства ослобођени Стари Влах и Полимље СЛОБОДА СВАНУЛА СА ЈАВОРА: Пре 110 година после дугог Турског ропства ослобођени Стари Влах и Полимље](/data/images/2022-10-22/279087_nova-varo-01-1910-2022-ust_fmob.jpg)
Skup narodnih prvaka i komita pet srezova na Javoru 1912., Arhiva Biblioteke u Novoj Varoši
Oslobađanje Starog Vlaha i drugih krajeva Stare Srbije, kolevke srpske srednjovekovne države, bilo je predviđeno u svim srpskim ratnim planovima, još od vožda Karađorđa do kralja Petra I Karađorđevića. Srpska Vrhovna komanda, kako u više radova o Prvom balkanskom ratu piše istoričar dr Savo Skoko, 1912. godine prema Raškoj oblasti grupisala je Ibarsku vojsku pod komandom generala Mihaila Živkovića i Javorsku brigadu potpukovnika Milivoja Anđelkovića Kajafe sa preko 37.400 ljudi i 144 topa.
Javorska brigada pošla je "braći u pohode" pravcem Javor - Sjenica - Pljevlja i Kokin Brod
- Nova Varoš, sa zadatkom da oslobodi Stari Vlah i obezbedi desni bok, prema austrougarskoj granici, koja se nalazila na Uvcu, kod Priboja.
Rađanju slobode pomažu i grupe starovlaških ustanika i komita, koje je predvodio Sreten Vukosavljević. Čim se saznalo za koncentraciju srpske vojske na Javoru, srpsko stanovništvo pograničnih krajeva "prelazi u grupama javorsku granicu i moli za oružje", pa mu je iz ivanjičkog barutnog magacina, sa brda Mazgita, izdato 500 pušaka "mauzerki", zabeležili su hroničari.
Oslobodilačke čete su u nezadrživom pohodu najpre razorile karaule zidane da vekuju na granici postavljenoj i utvrđenoj kroz isti narod, a zatim su usledile dve ključne bitke. U noći između 20. i 21. oktobra osvojeno je utvrđenje u Kalipolju i nastavljeno potiskivanje Turaka prema Pešteri i opsada Sjenice, u kojoj je oko 3.000 vojnika organizovalo odbranu.
![](/data/images/2022-10-22/279088_nova-varo-2010-2022-deseterac-ucitelj-jevrem-cakarevic_iff.jpg?1666456225)
Učitelj Jevrem Čakarević, Arhiva Biblioteke u Novoj Varoši
Posle ogorčenih borbi, u kojima je ranjen i načelnik štaba Javorske brigade Dušan Trifunović, a srpski artiljerci zbog teškog terena nosili oruđa na rukama, Turci su 25. oktobra istakli belu zastavu. Ulazak Javorske brigade u Sjenicu srpski narod je kako ističe Aleksa Borisavljević u svom "Rodoslovu", doživeo "kao izlazak iz tamnice na slobodu".
Već narednog jutra glavnina Javorske brigade se preko Miloševog Dola uputila ka Prijepolju i Pljevljima. Ne nailazeći na bilo kakav otpor, prenoćila je na Kobiljoj Glavi, a usput srela izaslanstvo građana Prijepolja, koje je tvrdilo da tamo nema turske posade. U maršu, oko podneva ušla je u Prijepolje, pa, iako premorena i bez redovnog snabdevanja, produžila pokret ka Pljevljima.
Više istraživanja i autora knjiga - dr Savo Skoko, dr Petar Opačić, dr Stevan Ignjić, dr Vojislav Subotić, Novak Živković, Blagoje Radivojević, Vukoman Šalipurović i drugi - ostavili su mnogobrojna svedočanstva o očaju i beznađu srpskog naroda u Raškoj oblasti, kao i ratnim prilikama. Dragocenu građu čuvaju i operacijski dnevnici, izveštaji komandanata jedinica i izviđača sa bojišta 1912. godine, te zapisi o kazivanju ratnika i svedočenja ratnih izveštača.
![](/data/images/2022-10-22/279089_nova-varo-01-2010-2022-kom_iff.jpg?1666456241)
Milivoje Anđelković Kajafa, Arhiva Biblioteke u Novoj Varoši
DESETERAC UČITELjA ČAKAREVIĆA
UČITELj i narodni guslar Jevrem Čakarević (1857-1937), rođen u novovaroškom selu Štitkovu, svedok "dolaska Srbije", kako se tada govorilo, ostavio je za pokolenja i pamćenje pesmu u desetercu o pobedonosnom pohodu srpske vojske. Te ratne godine spevao je na Javoru pesmu "Boj na Sjenici i oslobođenje Prijepolja, Pljevalja, Nove Varoši i Priboja 1912. godine", koju je već 1913. objavio u Beogradu kao posebno izdanje. Knjigu je pre deset godina priredio Dobrilo Aranitović, a štampao Dom kulture u Prijepolju.
![](/data/images/2022-10-22/279086_nova-varo-2010-2022-dug-spomenik-oslobodiocima-u-prijepoqu_iff.jpg?1666513910)
Spomenik oslobodiocima u Prijepolju, Arhiva Biblioteke u Novoj Varoši
DATUMI ZA PAMĆENjE
JAVORSKA brigada je 25. oktobra 1912. godine zauzela Sjenicu, Prijepolje je oslobođeno 27. oktobra, na Svetu Petku, Pljevlja već sutradan, pa Nova Varoš 1. novembra, a pet dana kasnije i Priboj.
U čast i slavu 1. novembra, dana ulaska 4. užičkog puka trećeg poziva u Novu Varoš, ovaj datum je odlukom odbornika Skupštine opštine 13. jula 1998. ustanovljen za Dan opštine.
Novi praznik obeležen je prvi put već iduće jeseni.
![PUBLIKA BILA ŠOKIRANA VENSOVIM IZLAGANJEM: Spomenuo i izbore u Rumuniji, sasuo Evropi istinu u lice PUBLIKA BILA ŠOKIRANA VENSOVIM IZLAGANJEM: Spomenuo i izbore u Rumuniji, sasuo Evropi istinu u lice](/data/images/2025-02-14/572847_tan2025-02-1414552027-0-1_kf.jpg?time=1739558680)
PUBLIKA BILA ŠOKIRANA VENSOVIM IZLAGANjEM: Spomenuo i izbore u Rumuniji, sasuo Evropi istinu u lice
UČESNICI Minhenske bezbednosne konferencije slušali su govor potpredsednika SAD Džej-Di Vensa gotovo bez aplauza, pokazuje snimak prenosa njegovog nastupa na sajtu Bele kuće.
14. 02. 2025. u 17:34
![OTKRIVEN UZROK SMRTI SRPSKE PEVAČICE: Preminula u kolima Hitne pomoći OTKRIVEN UZROK SMRTI SRPSKE PEVAČICE: Preminula u kolima Hitne pomoći](/data/images/2025-02-12/572152_jasna-bosnjakovic-nikad-nije-kasno_kf.jpg?time=1739372786)
OTKRIVEN UZROK SMRTI SRPSKE PEVAČICE: Preminula u kolima Hitne pomoći
JASNA Bošnjaković, pevačica i nekadašnja učesnica šoua „Nikad nije kasno“, preminula je iznenada u 48. godini, na putu ka bolnici.
12. 02. 2025. u 16:05
![RASKRINKAO ESTRADU: Pronađena knjiga Saše Vidića RASKRINKAO ESTRADU: Pronađena knjiga Saše Vidića](/data/images/2023-04-24/343739_vidic_kf.jpg?time=1739703299)
RASKRINKAO ESTRADU: Pronađena knjiga Saše Vidića
MODNI kreator Saša vidić preminuo je 23. aprila 2023. godine. Radio je kao stilista mnogih ličnosti, a sa nkima je bio toliko blizak da su mu poveravali svoje najintimnije trenutke iz života.
16. 02. 2025. u 11:54
Komentari (1)