Gornji Milanovac - grad nikao na divljem polju

Milorad BOŠNjAK

19. 01. 2018. u 06:45

Gornji Milanovac svečano obeležio svoj rođendan, 165. godišnjicu osnivanja. Te 1853. godine bio je najmanji okružni centar u Srbiji. Isprva, dato mu je ime Despotovica, da bi ga knjaz Miloš 1859. promenio

Горњи Милановац - град никао на дивљем пољу

Milanovac danas

PROGRAMOM "165. godišnjica osnivanja varoši", Gornji Milanovac je svečano obeležio svoj rođendan - datum kada ga je 1853. usred kraja kolevke Obrenovića osnovao tadašnji vladar Srbije knez Aleksandar Karađorđević, ukazom. Novoosnovana varoš, novi centar Rudničke nahije umesto obližnje Brusnice, beše tada najmlađi i najmanji okružni centar u Kneževini.

Isprva, dato mu je ime Despotovica, po istoimenoj rečici na čijoj desnoj obali je začet, da bi mu knez Miloš po povratku na vlast 1859. promenio ime u Gornji Milanovac, zbog uspomene na svog pokojnog polubrata, vojvodu Milana. Kako je nekadašnji Poreč, današnji Donji Milanovac na Dunavu, već imao to ime, varoš pod Rudnikom postade Gornji. Nastala je na Divljem polju uz rečicu, zato što se sedište okruga, Brusnica, nije moglo širiti zbog konfiguracije terena, jer je okružena oštrim brdima.

- Ljudi koji su utemeljili ovaj grad bili su vizionari. Umesto Brusnice, varoš Despotovica, odnosno kasnije Gornji Milanovac, bila su političko, ekonomsko i kulturno središte ne samo Rudničko-takovskog kraja, već i cele onovremene Srbije. Iz stradanja u ratovima, Milanovac se podizao kao feniks iz pepela. Nemci su ga 15. oktobra 1941. uništili 90 odsto, ali se ipak kasnije razvio u jedan od najjačih industrijskih centara u Srbiji i bivšoj SFRJ - kazao je Dejan Kovačević, predsednik Opštine.

Na svečanoj akademiji, istoričar Aleksandar Marušić, direktor Muzeja Rudničko-takovskog kraja, održao je zanimljivu "lekciju", kao podsetnik.

- Četiri dana su trajali pregovori o osnivanju naše varoši na Divljem polju, gde su bili samo stari turski han, vodenica i jedna kuća. Ugovorena površina je bila 750 hektara. Imala je dvaput više muškog nego ženskog stanovništva. U septembru 1857. obilazi je knez Aleksandar, osnivač, i vidi da u njoj, osim stare brvnarice Svetog Tome, nema značajnije crkve, te daje hiljadu dukata za gradnju nove, Svete Trojice. Toma Vučić Perišić, poznati politički neprijatelj kneza Miloša, daje 3.000 dukata. Kad se Miloš vratio na vlast, hteo je da on lično bude zadužbinar crkve, što je i bio - objašnjava Marušić.

Milanovac pred kraj 19. veka / Foto M. B.


JAN NEVOLA

DESPOTOVICA, odnosno kasniji Milanovac, bio je jedan od prvih gradova u Srbiji u kom su ulice od glavnog trga "izvirale" pod pravim uglom, a tako su se sekle i sve ostale, nasuprot krivudavim turskim sokacima u drugim mestima. Projektant tog Milanovca, u kom je bilo određeno prvih 268 placeva, bio je arhitekt Jan Nevola, poreklom Čeh.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije