Nauka stvorila nezamislivo: Prvi ŽIVI roboti mogu sami da se programiraju i leče, mogućnosti su neverovatne

Novosti Online

14. 01. 2020. u 18:52

Pulsiranje ćelija srčanog mišića omogućuje ksenobotima kretanje, a naučnici su jednog od njih isekli, posle čega se sam zalečio i nastavio da se kreće

Наука створила незамисливо: Први ЖИВИ роботи могу сами да се програмирају и лече, могућности су невероватне

YouTube

NAUČNICI su inkubirali matične ćelije embriona žabe, izrezali ih, preoblikovali i stvorili ksenobote koji mogu samostalno da funkcionišu, kreću se i leče se više od nedelju dana.

Naučnici sa Univerziteta Vermont u saradnji sa kolegama sa Univerziteta Tafts postigli su dosad nezamislivo stvorivši prve žive robote koji mogu sami da se leče i to od matičnih ćelija žaba. Ksenoboti su dobili ime po latinskom nazivu za afričku pandžašicu, žabu iz čijih su matičnih stanica stvoreni. Oni mogu da hodaju plivaju, nedeljama žive bez hrane i rade u grupama, a manji su od milimetra, pa mogu da putuju ljudskim telom, piše CNN.

Pročitajte još: Danijela (27) uspela da ustane iz kolica tri godine posle nesreće: Matične ćelije je podigle na noge

STVORENI POMOĆU SUPERKOMPJUTERA

Nakon inkubacije matičnih ćelija iz embriona žabe, naučnici su izrezali i preoblikovali ćelije u telesne oblike koje je dizajnirao superkompjuter. Naučnici ističu kako su to oblici koji “dosad nisu postojali u prirodi”. Novonastale ćelije su nakon toga počele da samostalno funkcionišu i vezuju se u strukturu robota.

Pulsiranje ćelija srčanog mišića omogućuje ksenobotima kretanje, a naučnici su jednog od njih isekli, posle čega se sam zalečio i nastavio da se kreće, čime su dokazali da oni mogu sami da se leče.

“Ovo je novi oblik živih organizama. Ne spada ni u tradicionalne robote ni u poznate životinjske vrste. To je potpuna nova kategorija: živi organizam koji može da se programira”, rekao je kompjuterski naučnik Džošua Bongard sa Univerziteta Vermont.



MOGLI BI OMOGUĆITI NAPREDAK U MEDICINI

Ksenoboti bi potencijalno mogli imati da imaju širok spektar primene; recimo za čišćenje radioaktivnog otpada, prikupljanje mikroplastike u okeanima, prenošenje lekova unutar ljudskog tela ili čišćenje naslaga u arterijama. Ovi živi roboti mogli bi, takođe, da maučnicima pomognu u spoznavanju principa biologije, što bi moglo dovesti do napretka u spoznajama ljudskog zdravlja i dugovečnosti.

“Ako bismo mogli stvoriti trodimenzionalne biološke oblike na zahtev, mogli bismo popraviti anomalije pri porodu, reprogramirati tumore u normalno tkivo, regenerisati ga nakon traumatskih povreda ili degenerativnih bolesti i pobijedi starenje. Istraživanje bi moglo imati značajan utjecaj na regenerativnu medicinu (stvaranje delova tela i podsticanje regeneracije)”, stoji na internet stranicama projekta.

HRANE SE, ALI NE I RAZMNOŽAVAJU

No, ovi roboti, za razliku od uobičajenih, ne žive dugo. Naime, stvoreni su sa vlastitim zalihama hrane, lipida i proteina dovoljnih za oko nedelju dana života. Njihov životni vek može da se produži za nekoliko nedelja ako borave u okruženju bogatom hranom. No, ne mogu da se razmnožavaju ili evoluiraju zbog čega su apokaliptični scenariji od inteligentnim robotima koji preuzimaju kontrolu nad svetom – potpuno nerealni.

(net.hr)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)