VUČIĆ PREDLAŽE VLASTIMA U BEOGRADU: Ulice za Ćosića i Ekmečića
05. 02. 2019. u 23:43
Predsednik Srbije u svojstvu građanina podnosi inicijativu. Imena akademika dobiće ulice koje nose nazive toponima iz SFRJ

Dobrica Ćosić Foto Tanjug Milorad Ekmečić Foto Ž. Knežević
PREDSEDNIK Aleksandar Vučić podneće, u svojstvu građanina, inicijativu da dvojica akademika - pisac Dobrica Ćosić i istoričar Milorad Ekmečić - dobiju ulice u Beogradu - saznaju "Novosti".
Po proceduri, predlog se podnosi Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada Beograda, a predlog mora da sadrži kraću biografiju i obrazloženje zašto se predlaže. Uslov je da je od smrti neke osobe prošlo tri godine.
Komisija potom razmatra predlog i ako se saglasi, on se šalje na mišljenje Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a nakon dobijanja njihove saglasnosti, konačnu odluku donosi Skupština grada.
Kako saznajemo, za lokaciju će se najverovatnije uzeti u obzir ulice nazvane po toponimima iz država bivše Jugoslavije.
Dobrica Ćosić (Velika Drenova 1921. - Beograd 2014) bio je čuveni srpski pisac, politički i nacionalni teoretičar. U književnost ulazi 1951. delom "Daleko je sunce". Posle toga slede "Koreni" za koje je dobio NIN-ovu nagradu, "Deobe", "Vreme smrti" "Vreme zla", "Vreme vlasti"...
Pročitajte još - "PEČAT MILORADA EKMEČIĆA": Blistavo delo i častan život
Kao član državne delegacije, bio je Titov saputnik na brodu "Galeb", kojim su obilazili afričke zemlje. Posle se razišao sa Titom i postao jedan od njegovih najvećih opozicionara.
U pristupnoj besedi SANU 1970. rekao je čuvenu rečenicu: "Srpski narod dobijao je u ratu, a gubio u miru". Rešenje kosovskog problema video je u podeli Kosmeta. Ćosić je nazivan i "ocem nacije".
Foto N. Fifić

Milorad Ekmečić (Prebilovci 1928. - Beograd 2015) bio je poznati istoričar, akademik i član Senata Republike Srpske. U Drugom svetskom ratu Ekmečić je izgubio 78 članova porodice. Nakon što je završio studije opšte istorije na Sveučilištu u Zagrebu, izabran je za asistenta na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gde je radio kao profesor sve do izbijanja rata 1992. godine. Hapsile su ga muslimanske "Zelene beretke", bio je u kućnom pritvoru, a uspeo je da tajno prebegne na teritoriju Republike Srpske. Nakon toga je do penzionisanja 1994. bio redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Pročitajte još - Ćosić rečima seče kao mačem
Objavio je čuveno delo "Između klanja i oranja. Istorija Srba u novom veku (1492-1992)", pozajmivši ovaj naslov od Ive Andrića, koji je u tim rečima sažeo istoriju jednog naroda.
STRAŠNA SEĆANjA IZ DETINjSTVA
U JEDNOM intervjuu za "Večernje novosti", Milorad Ekmečić prisetio se strašnog vremena svog detinjstva:
- Pod stare dane obnavljam strahove o onome što se desilo 1941. u Hercegovini. Dečak od 13 godina iz prvog susedstva hvalio se mom bratu od devet godina: "Ubili smo ti tatu" i smejao mu se. Ljudi su zveri ako ih crkva ne vodi pravim putem.
Dragan Radovanović
06.02.2019. 01:27
Svim srcem za predlog.Za velike predstavnike srpskog roda dostojna priznanja.
Nasao koga ce, Cosica....kumunjaru-budalu.
Umesto : Kenedijeve,Dzorza Vasingtona,Sarajevske itd.
Da li će bilo šta da se razmatra ako je to "predložio" Vučić????
Hahaha je to neko pokusava fleke gospodina ministra da izvadi ili mi se samo cini
Komentari (184)