"NIKADA TO NIJE ODJEDNOM" Zašto se ubio Radiša Ilić? "Novosti" istražuju - kako prepoznati i sprečiti suicid

Александар Илић
Aleksandar Ilić

14. 03. 2025. u 15:04

U 47. godini života juče je preminuo proslavljeni golman Radiša Ilić. On je sebi oduzeo život, a niška psihološkinja, specijalizovana za rad u sportu Davorka Leoni govorila je za "Novosti" o tome kako prepoznati depresiju i zaštititi sebe i one koji su nam dragi od ovako tragičnog epiloga.

НИКАДА ТО НИЈЕ ОДЈЕДНОМ Зашто се убио Радиша Илић? Новости истражују - како препознати и спречити суицид

Foto: Shutterstock/FSS

Radiša Ilić je sa Partizanom osvojio šest titula. Po završetku karijere bio je trener golmana u Humskoj, a pod Slavoljubom Muslinom radio je kao trener golmana u reprezentaciji Srbije, međutim, oduzeo je sebi život u četvrtak 13. marta u prepodnevnim časovima. 

U razgovoru za "Novosti" Davorka Leoni ističe da prepoznati depresiju nije uvek lako. 

- Kada je u pitanju mentalno zdravlje i psihološki aspekt sportista i uopšte ljudi, mladih i odraslih o tome najviše pričamo kada tako nešto desi. Odnosno kada osobi ne možemo više da pomognemo. Mogu reći u osnovi suicida često se povezuje depresija koja je prvenstveno povezana sa suicidnim mislima i samom realizacijom suicida. Komentari mnogih budu "on je bio miran, povučen. Uvek je bio nasmejan"... To apsolutno ne mora da znači da osoba nema nikakav problem. Sa druge strane sam čin suicida je beg od neizdrživosti realnosti, događaja koji se događaju, pritiska i tako dalje. To ima jedan razvojni put i traje. Nikada to nije odjednom. 

Najveći broj sucida u sportu je među fudbalerima, kaže statistika ističe ona. 

- Fudbal je sport kojim se bavi najveći deo mlade populacije. U proteklih 10, 20, 30 godina jaka je konkurencija. U Svim sportovima je psihološki, fizički i kondicioni segment podignut na viši nivo. Zahteva ulaganja i odricanja. Kada kažemo to, često se zaboravi na ulaganje u mentalni razvoj, mehanizama odbrane, u toleranciju na stres. Od adolestcenske dobi nema vremena niti mu se nameće da razvije zdrave mehanizme odbrane. Već samo prihvata i pristaje na to. Ako je osoba podložna i nosi tu notu genetski, itekako može da se razvije depresija kao klinički poremećaj. 

Simptomatologija same depresije je lako uočljiva

- Misli kao što su "Nešto se dešava sa mnom. Ne sviđam se samom sebi". Svaka tuga, svako nezadovoljstvo ne mora da bude znak depresija, osoba ne mora odmah da se uplaši toga. U depresiji intenzitet tuge traje duže od šest meseci. Osoba se tada izoluje. Ne druži se kao nekada, zapostavlja samog sebe, pa čak i u osnovnim aktivnostima i obavezama ne želi da uzme učešća. Kvalitet života takvoj osobi opada. To traje, ako osoba to prepozna treba da se javi stručnom licu.  Ako mi prepoznajemo u bližem okruženju, kod prijatelja ili člana porodice takođe treba da preporučimo osobi da se posavetuje sa nekim i damo podršku. U današnje vreme kod tih stanja postoje brojna rešenja. To se prevazilazi sa farmakoterapijom, psihoterapijom, onda osoba može da ima nastavi i čak ima i bolji kvalitet života nego pre. Nekad se dešava da osoba to ne prihvati, ne vidi izlaz i dođe do toga do čega dođe. 

Leoni predlaže klubovima i savezima da više brinu o mentalnom zdravlju sportista. 

Preporučila bih mladima, sportistima, trenerima i radnicima u oblasti sportske medicine da uvedu redovne sistematske preglede u svaki trenažni proces i pripreme. Mora da se uključi aspekt mentalnog zdravlja. Da li je to kroz psihološke radionice, testiranja, individualno. U svakom klubu i na polju reprezentacije treba da imamo stručna lica. Da li jedno ili psiho tim koji će se baviti decom mladima to će im pomoći u takmičarskom i trenažnom procesu, kao i samim trenerima da dođu do boljih, održivih rezultata. A pored karijere to će im pomoći da balansiraju i imaju druge hobije. To moramo kao društvo da podignemo na viši nivo, rekla je Davorka Leoni za "Novosti". 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OBASJAJ TAMU – SNAŽNA PORUKA NADE ZA ŽENE ŽRTVE NASILJA