OGLASIO SE KREMLJ O SITUACIJI U NAGORNO-KARABAHU Peskov: "Još nema osnova da se govori o "etničkom čišćenju"
RUSIJA smatra da je trenutna situacija u Nagorno Karabahu unutrašnje pitanje Azerbejdžana, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov komentarišući eskalaciju sukoba u tom regionu.

Foto: Printskrin Youtube/ BBC News
On je u intervjuu za Prvi kanal rekao da Azerbejdžan deluje na svojoj teritoriji, koju je priznalo jermensko rukovodstvo.
Prema njegovim rečima, Rusija veoma pažljivo prati situaciju u Nagorno Karabahu i nada se da su ciljevi Bakua samo vojni objekti.
- Čujemo saopštenja Bakua da su mete samo vojni objekti i da ne gađaju civilne mete. Želimo da se nadamo da je tako. Veoma pažljivo pratimo situaciju - naglasio je Peskov.
Portparol je takođe istakao da za sada, verovatno, nema osnova da se govori o „etničkom čišćenju“.
Peskov je precizirao da zbog toga postoji direktna komunikacija tokom koje ruske vlasti izražavaju moguću zabrinutost.
Ruska strana je uverena da sva prava i bezbednost jermenskog stanovništva Nagorno Karabaha treba da budu omogućeni, naglasio je portparol.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana u utorak je saopštilo da je Baku pokrenuo antiterorističku operaciju lokalnog karaktera u Nagorno Karabahu radi uspostavljanja ustavnog poretka. Uz posredovanje ruskih mirotvoraca, vlasti Nagorno Karabaha su u sredu 20. septembra prihvatile predlog o prekidu vatre od 11 sati, saopštile su vlasti nepriznate republike. Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je da su Azerbejdžan i Karabah dogovorili potpuni prekid vatre.
Sukob u Nagorno Karabahu
Nagorno-Karabah je region u Zakavkazju koji je dugo vremena predmet teritorijalnog spora između Jermenije i Azerbejdžana. Većinu stanovništva u Nagorno-Karabahu čine Jermeni. Region je 1923. godine dobio status autonomne oblasti u sastavu Azerbejdžanske Socijalističke Sovjetske Republike. Godine 1988. pojavio se pokret za ujedinjenje s Jermenijom, a 2. septembra 1991. godine proglašena je nezavisnost od Azerbejdžana i ime promenjeno u Nagorno-Karabahsku republiku. Od 1992. Do 1994. godine Azerbejdžan je pokušavao da stavi samoproglašenu republiku pod svoju kontrolu. Reč je o pravim vojnim akcijama tokom kojih je poginulo do 30.000 ljudi.
Dve strane su 1994. godine postigle dogovor o prekidu vatre, ali status republike nije bio rešen. Krajem septembra 2020. godine u Nagorno-Karabahu su obnovljene borbe. U noći 10. novembra Azerbejdžan i Jermenija su uz podršku Moskve postigli dogovor da se u potpunosti obustavi vatra, da snage ostanu na položajima koje su zauzele i da se izvrši razmena zarobljenika i tela poginulih. U regionu, uključujući Lačinski koridor, rasporedili su se ruski mirovnjaci.
Prošle godine Jerevan i Baku su uz posredovanje Rusije, SAD i EU počeli pregovore o budućem mirovnom sporazumu.
Prethodno, krajem maja 2023. godine, Pašinjan je izjavio da njegova zemlja priznaje suverenitet Azerbejdžana zajedno sa teritorijom Karabaha, u ukupnoj površini od 86,6 hiljada kvadratnih kilometara. Azerbejdžanski lider Ilham Alijev izjavio je da Baku i Jerevan mogu da potpišu mirovni sporazum u najskorije vreme, ukoliko Jerevan ne promeni svoj stav.
Ruski predsednik Vladimir Putin je na sednici Istočnog ekonomskog foruma izjavio da je jermensko rukovodstvo, zapravo, priznalo suverenitet Azerbejdžana nad Nagorno Karabahom. Predsednik je istakao da to nije bila odluka Rusije, već odluka jermenskih vlasti. Istovremeno, on je saopštio da je u kontaktu sa Pašinjanom i da nema problema u komunikaciji.
(Sputnjik)
BONUS VIDEO: RUSKA PACIFIČKA FLOTA - Izvođenje vežbe odbrane Severnog morskog puta
Preporučujemo

ZAHAROVA NOSI MASLINOVU GRANČICU: Rusija u misiji mirenja Jermenije i Azerbejdžana
12. 09. 2023. u 15:54

MIRJANA DOŽIVELA ŠOK NA SVADBI: Kad smo krenule, konobar je doneo račun
19. 09. 2023. u 10:46

BEGUNAC IZ ZATVORA UHVAĆEN POSLE 40 GODINA: Odala ga jedna informacija (FOTO)
MUŠKARAC koji je pobegao iz zatvora u Portoriku pre skoro 40 godina uhapšen je u Floridi, saopštila je policija okruga Li.
09. 03. 2025. u 16:04

VUČIĆ OTKRIO VEZE USAID-A I CRTE: Organizacija "Da smradovi odu" dobijala 190.000 evra, biće još mnogo iznenađenja narednih dana
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić obišao je u Kovinu završne radove na gradskom kupalištu ''Šljunkara'' i tom prilikom otkrio da je organizacija USAID plaćala 190 hiljada evra preko CRTE organizaciji koja se zove "Da smradovi odu".
09. 03. 2025. u 11:56 >> 13:15

NISU ZDRAVE ZA SVE: Ko ne bi smeo da jede sardine
NUTRICIONISTI naglašavaju koliko je sardina korisna za zdravlje i da bi bilo dobro da se barem 2 puta nedeljno nađe na trpezi.
11. 03. 2025. u 13:33
Komentari (0)