JEDAN OD NAJKRVAVIJIH DANA U ISTORIJI - "DAN D": Kako izgleda mesto gde je za samo nekoliko sati bilo više od 40 hiljada mrtvih (VIDEO/FOTO)

Priredio: Đ.Grmuša

10. 04. 2023. u 21:47

NAJVEĆA pomorska invazija u istoriji ratovanja je bila bitka za Normandiju, poznata i kao "dan D", kada su savezničke snage izvršile masovni desant preko Lamanša na obale Francuske

ЈЕДАН ОД НАЈКРВАВИЈИХ ДАНА У ИСТОРИЈИ - ДАН Д: Како изгледа место где је за само неколико сати било више од 40 хиљада мртвих (ВИДЕО/ФОТО)

Foto: Google maps/Vikipedija

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Nemačke, koje su okupirale zapadnu Evropu, i invazionih savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu. Šezdeset godina kasnije, invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u istoriji, invazija koja je uključivala preko tri miliona vojnika koji su prevezeni preko kanala Lamanš iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Većinu savezničkih snaga činile su američke, britanske, kanadske i francuske jedinice. Druge zemlje, čiji vojnici su takođe učestvovali u bici, bile su Australija, Belgija, Čehoslovačka, Grčka, Holandija, Novi Zeland, Norveška i Poljska.

Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim vazdušnim napadima i pomorskim bombardovanjem nakon kojeg je usledio amfibijski desant na dan 6. juna ili na D-dan. Bitka za Normandiju potrajala je još dva meseca koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na evropskom kopnu i da probiju nemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza i uništenjem džepa kod Faleza.

Savezničke pomorske snage

Invazionu flotu činili su brodovi 8 različitih zemalja, ukupno 6.939 brodova (1.213 ratnih brodova, 4.126 transportnih brodova i 1.600 brodova za podršku, uključujući i trgovačke brodove).

Ukupna komanda nad savezničkim pomorskim ekspedicionim snagama, koja je trebalo da obezbedi blisku podršku i bombardovanje plaža, poverena je admiralu ser Bertramu Remziju. Savezničke pomorske ekspedicione snage bile su podeljene u dve pomorske grupe: Zapadna (kojoj je komandovao kontra admiral Alan G. Kirk) i Istočna (pod komandom kontra admirala ser Filipa Viana).

Foto Tanjug/AP

Ratni brodovi su imali zadatak da štite transprte trupa i opreme od mogućeg napada nemačkih površinskih plovila, podmornica ili napada iz vazduha, kao i da pruže podršku desantnim trupama tukući svojim topovima nemačke položaje na obali. Ratni brodovi bili su organizovani u okviru pomorske grupe „O“.

Nemačka odbrana u Normandiji

U iščekivanju savezničkog iskrcavanja, Nemci su koristeći veliki broj mina i fizičkih prepreka, izvršili zaprečavanje pogodnih mesta za iskrcavanje na Francuskoj obali kako bi primorali napadača da sa invazijom otpočne za vreme niske plime. Deo Atlantskog bedema u Normandiji, bio je posednut od strane četiri nemačke divizije od kojih je samo jedna bila kvalitetna (nemačka 352. pešadijska divizija koja je bila obrazovana oko ostataka nemačke 321. pešadijske divizije). 352. pešadijska divizija bila je uglavnom sačinjena od nemačkih veterana sa Istočnog fronta, koji su na dan 6. juna 1944. godine, baš u vreme početka invazije, izvodili vojnu vežbu čiji je zamišljeni cilj bila likvidacija savezničkog mostobrana na obali kanala.

Preostale nemačke divizije uglavnom su bile sačinjene od Nemaca koji, uglavnom iz zdravstvenih razloga, nisu bili sposobni za aktivnu službu na Istočnom frontu, kao i od pripadnika različitih nacionalnosti npr. sovjetskih zarobljenika iz južnih republika Sovjetskog Saveza koji su pristali da stupe u Vermaht i tako izbegnu užase zarobljeničkih logora.

Nemački položaji, koji su se nalazili u zoni savezničkog iskrcavanja bili su podeljeni u četiri divizione zone odgovornosti, uz rezerve koje su takođe bile raspoređene u ovoj oblasti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NAJLUĐA UTAKMICA IKADA! Čudesna Srbija gubila sa 24 razlike, pa nokautirala Australiju i ušla u polufinale Olimpijskih igara!