SREĆAN POČETAK, NE SREĆAN KRAJ: Boris Malagurski o novom filmu "Crna Gora: podeljena zemlja"

А. ПОПАДИЋ

24. 05. 2021. u 10:07

NOVI dokumentarni film Borisa Malagurskog "Crna Gora: Podeljena zemlja", koji se nalazi na repertoaru "Sinepleks" bioskopa, započeo je kao priča o litijama, ali je autor, posle promene režima u Crnoj Gori, delimično promenio koncept.

СРЕЋАН ПОЧЕТАК, НЕ СРЕЋАН КРАЈ: Борис Малагурски о новом филму Црна Гора: подељена земља

Foto Arhiva

- Pošto sam snimanje filma započeo neposredno nakon izbora u Crnoj Gori, pomislio sam da će do premijere dokumentarca možda biti prigodnije preimenovati naziv u "Crna Gora:

Ujedinjena zemlja". Jesam optimista, ali sam i svestan da promena režima ne znači automatsko uspostavljanje mostova između duboko podeljenog društva. S ozbirom na demokratske promene, moglo bi se reći da je radnja filma dobila "srećan kraj", ali je u stvarnosti to "srećan početak", odnosno prva šansa da se Crna Gora izbori za zdraviji sistem. Ta borba je tek počela - kaže, za "Novosti", Boris Malagurski.

Foto Arhiva

Na naše pitanje da li je, po njegovom mišljenju, Crna Gora manje podeljena danas nego kada je počeo snimanje filma, odgovara:

- Činjenica da Vladu Crne Gore čine političke stranke koje su ideološki suprotstavljene znak je da je moguće ujediniti se oko onoga što ljude spaja, a u ovom slučaju je to želja da se obezbedi normalan demokratski život u Crnoj Gori. U tom smislu Crna Gora jeste manje podeljena, ali je ranjena zver zvana DPS i dalje opasna, te koristi uticaj stečen trodecenijskom vladavinom da podriva svaki pokušaj da se podeljeno crnogorsko društvo ujedini. U tome im pomaže i većina crnogorskih medija, koji navijaju za što veću polarizaciju, jer svađe prave veći tiraž i veću gledanost od mirnih dogovora oko suštinskih interesa svih građana.

PREMIJERA NA DAN DRŽAVNOSTI

BEOGRADSKA premijera filma održana je 21. maja, na Dan državnosti Crne Gore. Malagurskog smo pitali da li je to slučajnost ili neka poruka?

- Na društvenim mrežama su mnogi komentarisali kako se radi o nekakvoj namernoj provokaciji s naše strane, ali da budem potpuno iskren - svetska premijera je trebalo da bude u petak, 7. maja u Podgorici, a narednog petka premijera u Beogradu. Međutim, zbog Festa, pomerili smo beogradsku premijeru na prvi sledeći petak, ne razmišljajući o datumu. Tek kasnije smo shvatili da je to Dan državnosti Crne Gore. Nema tu nikakve naše skrivene namere, ali možda je sudbina tako htela.

Sa scenaristom Milošem Ninkovićem, priču su, dodaje Malagurski, fokusirali na ono što ljude spaja.

- Želeli smo da intervjuišemo i čelnike DPS, ali nikada nismo dobili odgovor na naše dopise. Kad malo bolje razmislim, nismo dobili odgovor ni na jedan dopis koji smo poslali pojedinim crnogorskim institucijama pre izbora, što je pokazalo isključivost tada već bivšeg režima. Intervjuisali smo blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, uz čiji je blagoslov, zajedno sa blagoslovom episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija, ovaj film i snimljen. Nažalost, to je bio poslednji intervju sa mitropolitom. Pred kamerama sam razgovarao i sa predsednikom Vlade Crne Gore prof. Zdravkom Krivokapićem, ministrom pravde Vladimirom Leposavićem, akademikom Matijom Bećkovićem i istoričarom Jovanom Markušom. Svi su bili složni da je Crna Gora počela da se vraća sebi, a delim isti stav.

Foto P. Milošević

Film je trebalo da ima svetsku premijeru početkom maja u Podgorici, u kripti Hrama, ali je zbog epidemioloških razloga pomerena i očekuje se sredinom juna. Malagurski dodaje da se narednih meseci planiraju projekcije širom regiona i sveta.
 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
BOMBARDOVANJE SR JUGOSLAVIJE NAJVEĆA GREŠKA U VOJNOJ ISTORIJI: Intervju - Janis Engolfpoulos, viceadmiral grčke mornarice u penziji

BOMBARDOVANjE SR JUGOSLAVIJE NAJVEĆA GREŠKA U VOJNOJ ISTORIJI: Intervju - Janis Engolfpoulos, viceadmiral grčke mornarice u penziji

"NATO bombardovanje 1999. se često posmatra kao ključni događaj u međunarodnom sistemu nakon Hladnog rata, posebno zbog načina na koji je oblikovao geopolitiku, međunarodno pravo i odnose između NATO zemalja i Rusije, i ako bi bilo pojednostavljenje reći da je to direktan okidač sadašnjih konflikata, to jeste doprinelo dugogodišnjim tenzijama koje su evaluirale u današnju globalnu dinamiku".

01. 03. 2025. u 14:49

Komentari (0)

NOVA PODRŠKA TRAMPU POSLE PONIŽAVANJA ZELENSKOG: Mora da se radi na postizanju mira uprkos ratobornim tonovima iz Brisela