TURSKA GLAVA NA VRHU BREGA: U Vršačkim planinama otkriveno dvadesetak likova ljudi i životinja (FOTO/VIDEO)

Јелена Ј. БАЉАК

27. 07. 2022. u 12:00

SOKOBANjA se hvali svojom Bogorodicom u steni, koja u naručju drži Isusa Hrista, Kopaonik likom devojke u ogromnom kamenu nasred livade, Čegar profilom vojvode Stevana Sinđelića, koji formiraju tri stene nedaleko od mesta na kom je stradao... A Vršačke planine mogu da se pohvale stenama koje u sebi "kriju" čak dvadesetak likova životinja i ljudi, koje bi, kada bi se adekvatno obeležile i ucrtale u posebnu mapu, mogle da postanu jedinstvena turistička atrakcija tog kraja.

ТУРСКА ГЛАВА НА ВРХУ БРЕГА: У Вршачким планинама откривено двадесетак ликова људи и животиња (ФОТО/ВИДЕО)

Foto: Tamas Fodor

Nije šala. Samo se u stenama koje se nalaze sa desne strane duž popularne "Staze zdravlja", kod prostorija Kluba ekstremnih sportova "Izazov", mogu jasno uočiti lice muškarca sa izraženim jagodicama, kao i profil indijanskog poglavice. Tu su i formacije goluba i riblje glave, dok jedna stara fotografija iz pedesetih godina 20. veka svedoči da omiljene stene sa leve strane te staze, sa kojih se pruža najlepši pogled na Vršac, formiraju muški profil. Veruje se da je to lik slavnog vršačkog ustanika Janka Halabure, koji je u 16. veku u dvoboju odrubio glavu turskom zapovedniku Vršačke kule i tako nakratko oslobodio svoj grad od Osmanlija.

Samo pola kilometra dalje, na brdu Turska glava, nalazi se i najmističnija vršačka stena, po kojoj je to uzvišenje i dobilo ime. Pet metara visok kamen nedvosmisleno prikazuje profil muškarca sa izraženim nosem i čalmom na glavi, za koji se veruje da predstavlja upravo odsečenu glavu turskog bega. Dovoljno da se od najznačajnijeg vršačkog dvoboja napravi atrakcija za turiste.

Nedaleko od ove impozantne stene nalaze se i kameni prikazi mamuta i profila gorile, dok se u stenama duž drugih šetačkih staza mogu uočiti mrgud, namiguša, kralj, uspavani pas, zec, leteći tanjir...

- Svi ti likovi nisu uvek i svima jasno vidljivi. Potrebno je stene posmatrati sa određene distance, u određeno doba dana, pod određenim snopom svetlosti. Mnogi šetači prođu pored njih a da ništa ne primete, dok ima i onih koji u istoj steni vide neku drugu pojavu ili lik. Sve je u oku posmatrača - kaže Vrščanin Tamaš Fodor, koji je sa rođenim bratom Ferencom prvi uočio i fotografisao sve pomenute likove i tako dao novu dimenziju šetnjama po Vršačkim planinama.

Foto: Privatna arhiva

Takav način posmatranja prirode i svega što nas okružuje naziva se pareidolija. To je psihološki fenomen, koji nam omogućava da u svemu što vidimo pronađemo neke poznate pojmove i obrise, baš kao što to rade žene koje gledaju u šoljicu kafe, ili deca koja posmatraju oblake.

- Neki likovi su toliko slični ljudskim, da me navode na misao da su ih ljudi i klesali. Ali, malo je verovatno da su pre više vekova imali vremena za to - dodaje Fodor.
I zaista, ni danas nije potpuno jasno otkud na Vršačkim planinama antropomorfne i zoomorfne stene. Pretpostavka je da su nastale slučajno, tokom eksploatacije kamena, koja se radila još u srednjem veku. U prvoj polovini 19. veka čak je postojalo i odobrenje grada za njihovu eksploataciju, kako bi se stvorio prostor za podizanje vinograda.

SLIČNOST SA MOAI FIGURAMA

FODORA, inače uglednog vršačkog bibliotekara i istoričara, na ovakav način posmatranja vršačkih stena podstakla je stara, crnobela fotografija stene "turska glava". Isprva ga je, kaže, asocirala na moai kamene figure sa Uskršnjih ostrva, koje predstavljaju veliku svetsku misteriju. Iako je malo verovatno da su one istorijski povezane, bio je očaran što tako nešto postoji i kod nas. Usput je pronašao i mnoge druge likove, za kojima i danas neprestano traga.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OČAJAN SAM: Karlosu Alkarazu teško palo ispadanje sa turnira u Majamiju