"DANICA" ZA LEPO VASPITAVANJE SRPKINJA: U Novom Sadu pre tačno 162 godine izašao prvi broj časopisa za zabavu i književnost na Vukovom jeziku

VIŠE od godine dana proteklo je kako Srbi nemaju nikakvoga lista za zabavu i književnost.

Prof. dr Zorica Hadžić, Foto N. KARLIĆ

Gdekoji od postojavših biše zabranjeni, drugi moradoše prestati sa slabe podpore.

Dobro poznavajući podporu našu za književnim listom molio sam višu vlast da mi dopusti izdavati i uređivati list koji će odgovarati toj potrebi u nas. To dopuštenje dobio sam i evo, u ime Božije, puštam prvi broj Danice u srbski svet!"

Ovim uvodnim rečima književnik, prvi prevodilac Servantesovog "Don Kihota" i novinar Đorđe Popović, na današnji dan 20. februara 1860. godine, obratio se "poštovanim čitateljima" sa naslovnice prvog broja Lista za zabavu i književnost "Danica", prvog našeg književnog časopisa štampanog Vukovim jezikom i to u Novom Sadu.

Svestan je bio Popović da se upušta u "donkihotovsku avanturu" ali čvrsto je rešio da "Danica" bude list koji će u svrhu svog dobrog odgoja "Srbi i naročito Srbkinje čitati!"

Jer, kako je neuvijeno objasnio, "sadašnje odgojenje naših devojčica svašta pre od njih načini, samo ne Srpkinje".

- Naše lepotice nemaju prilike podhranjivati svoj um narodnim književnim proizvodima te tako padaju u ruke izvikanim, jalovim ali svuda poznatim francuskim i drugim tuđim romanima, proizvodima gole spekulacije i neprirodnih osećanja i odnošenja, umesto da čitaju zabavne stvari i na svom maternjem jeziku - poručio je urednik u uvodniku prvog broja "Danice".

Laza Kostić, Foto Vikipedija

Pred čitalačku publiku, kao na tacni, poređao je raznovrsne pripovetke, novele, stihove najuglednijih srpskih pesnika, ali i životopise, prirodopisne i istorijske članke.

- "Danica", naš prvi časopis na jeziku Vuka Karadžića,izlazila je nepunih 13 godina. U početku, objavljivana je tri puta mesečno, ali se ritam izlaženja, vremenom, menjao. Poslednji broj štampan je 20. avgusta 1872. - kaže prof. dr Zorica Hadžić, upravnica Rukopisnog odeljenja Matice srpske i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Foto: Rukopisno odeljenje Matice srpske

Đorđe Popović, Foto Rukopisno odeljenje Matice srpske

Sve dok je izlazila "Danica" je plenila svojim bogatim sadržajem značajnih pisaca i saradnika koje je Popović okupio.Objavljivao je tekstove Jovana Jovanovića Zmaja, Ilije Ognjanovića, Đorđa Rajkovića, Damjana Pavlovića, Koste Ruvarca, Novaka Radonjića, Jovana Subotića... Upravo u "Danici" Laza Kostić štampao je svoje čuvene stihove "Među javom i med snom", "Minehaha", "Moja danguba","Snove snivam"...

- Broj od 20. avgusta 1865. godine otvorila je pesma dvadesetčetvorogodišnjeg poete Laze Kostića ispevana slobodnim stihom "Opomena na Ruvarca", posvećena rano preminulom Kosti Ruvarcu (1837 -1864), omladinskom vođi, književniku i rođenom bratu istoričara Ilariona Ruvarca. Naslov je kasnije preimenovan u "Spomen na Ruvarca", a po Milošu Crnjanskom to je "najlepša pesma 19. veka svih evropskih literatura" - navodi profesorka Hadžić.

I Jakov Ignjatović poverio je Popoviću objavljivanje svojih izuzetnih tekstova - "Tri srbska spisatelja", "Srbin i njegova poezija" i roman "Čudan svet". Svoje mesto imali su i Jovan Andrejević Joles, Jovan Grčić Milenko, Vladan Đorđević, Đura Jakšić, Stevan Vladislav Kaćanski, Kosta Ruvarac, Milica Stojadinović Srpkinja, Stojan Novaković, Ilija Ognjanović Abukazem, Mita Popović, Đorđe Rajković, Nikola I Petrović, Ljubomir Nenadović...

Foto: Rukopisno odeljenje Matice srpske

Već i podatak da su u "Danici" objavljeni prevodi iz dela Getea, Dikensa, Gogolja, Viktora Igoa, Jokai Mora, Petefi Šandora, Edgara Alana Poa, Puškina, Tolstoja, Ljermontova, Hajnea i Šilera, svedoči da je urednik održao svoje obećanje dato u uvodniku. Čitaoci su mu verovali, čitali su "Danicu".

Popović, rođenjem Sremac (Bukovac, 1832-Beograd, 1914) uređivao je i listove "Napredak", "Sedmica" i "Srbski dnevnik", ali kada je pokrenuo "Danicu" ubrzo je od čitateljstva dobio nadimak Daničar i ponosno ga je nosio do kraja svog života. Njemu u čast i danas u Beogradu postoji Daničareva ulica.

Vuk Stefanović Karadžić

BLUDNI SINE ĐOKO!

BLAGONAKLONO je Đorđe Petrović primao Zmajeve priloge za "Danicu", a naročito je hvalio njegov prevod Geteove pesme "Bog i bajadera". Njihovi prijateljski odnosi, međutim, zahladneli su zbog različitih političkih ubeđenja. O tome svedoči i Zmajeva pesma "Negdašnjem prijatelju Đ. P." štampana 1867. u listu "Zmaj". Naredne godine za "Danicu" je poslao pesmu "Srbinu Đorđu Stratimiroviću" pod pseudonimom "M. U. Šajkaš".

Ne sluteći ko je autor, Popović je stihove odštampao i tek tada primetio akrostih Zmajeve pesme koji glasi: "Bludni sine Đoko, žalosna ti majka". Bio je to Zmajev način da se "o istom trošku" naruga i Stratimiroviću i Popoviću.

Foto Privatna arhiva

ZDRAVA JE I LjUBI RUKE

U SVOJOJ knjizi "O našim ljudima velikim i malim" Milan Šević zabeležio je anegdotu o pogrešno protumačenoj poruci koju je Đorđe Popović uputio Đorđu Natoševiću, referentu škola u Temišvaru, kako bi ga podsetio na obećanu saradnju sa listom "Danica". Telegram je sadržao samo dve prekorne reči: "A, Danica"? Natošević je bio u inspekciji kada je telegram stigao, a gospođa Nana, usplahirena da su u Novom Sadu odnekud rasprostrte nepovoljne vesti o zdravlju njezine mlađe kćeri Danice, ne čekajući povratak svoga muža, smesta je uzvratila telegram Daničaru:

- Danica je zdrava i ljubi vam ruke!

Preporučujemo

Kultura

0 1

VUKOV TRŠIĆ: Table pune informacija

02. 01. 2022. u 09:22

Poznati

0 0

UMRO U 60. KAO ČISTAČ KAFANE: Devojka mu poginula, a on POTPUNO NEM snimao najbolju srpsku seriju "Vuk Karadžić"

13. 12. 2021. u 19:23 >> 07:26

Društvo

0 1

U BEČU SE KLANjAJU I ĆERKI VUKA KARADžIĆA! Postavljena spomen-ploča Vilhelmini Mini Karadžić u prestonici Austrije

13. 06. 2021. u 16:06

Društvo

2 20

"UBIJ ME, NEĆU PISATI LATINICOM" Ovako se u Crnoj Gori 1916. branila aorta srpskog nacionalizma

25. 01. 2022. u 11:07

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije