DVA VEKA SLUŽBE RODU: Veliki jubilej crkve u Capariću kod LJubovije, koju je sagradio knez bukovičke knežine Petar Vasić

Vladimir Mitrić

26. 08. 2018. u 09:15

Azbukovačka crkva je opsluživala parohijane do 1930. godine, kada je srušena; Na istom mestu 1932. sagrađena nova crkva, ktitor je bio Ljubomir Vasić

ДВА ВЕКА СЛУЖБЕ РОДУ: Велики јубилеј цркве у Цапарићу код Љубовије, коју је саградио кнез буковичке кнежине Петар Васић

Crkva Svetog Nikolaja koju je 1932. kao ktitor sagradio Ljubomir Vasić, unuk kneza Petra / Foto V. Mitrić

NA Gospojinu, navršava se dva veka otkako je u selu Capariću, udaljenom petnaestak kilometara od Ljubovije, podignuta čuvena Azbukovačka crkva, koja predstavlja, kako kažu hroničari, "najstariji novosagrađeni pravoslavni hram u posleustaničkoj Srbiji u tadašnjoj Sokolskoj nahiji".

Svetu arhijerejsku liturgiju će služiti episkop šabački Lavrentije, sa sveštenstvom Azbukovice, Rađevine i Jadra, a očekuje se dolazak nekoliko hiljada vernika, među kojima su i oni koji ne žive u zavičaju ali su, po tradiciji, vezani za njega "kao pupčanom vrpcom", kako se kaže u narodu.

CRKVU u ovoj azbukovačkoj lepoti i divoti, sagradio je 1818. godine knez Bukovičke knežine Petar Vasić, ktitor i zadužbinar, i opsluživala je parohijane do 1930. godine, kada je srušena. Na njenom mestu 1932. godine sagrađena je nova, veća i modernija crkva, zahvaljujući ktitoru Ljubomiru Vasiću, trgovcu iz Beograda, a unuku sokolskog kneza Petra Vasića.

- Posle okončanja Drugog srpskog ustanka i uspostavljanja srpske vlasti, dobijene su dozvole za obnovu starih, spaljenih, urušenih crkava i manastira. Dozvole za izgradnju novih crkava davao je tadašnji beogradski vezir i to retko, samo je odobravao da se crkve mogu "opraviti i proširiti" - priča azbukovački hroničar Milan S. Mladenović. - U tom periodu (1816-1818) obnovljene su oštećene crkve u Selancu, Čitluku i Gunjacima u Sokolskoj nahiji. Moć i uticaj familija Protić i Vasić kod knjaza Miloša doprineo je da izdejstvuje kod beogradskog vezira dozvolu za podizanje crkve u Bukovici, gde je istovremeno bilo i sedište Bukovičke knežine, a potom Sokolske nahije.

POČETKOM 1817. godine, tadašnji protoprezviter Sokolske nahije Jovan Stevanović (Protić), sveštenik orovički, izdejstvovao je kod episkopa užičko-valjevskog arhijereja Gerasima formiranje Azbukovačkeparohije. Istovremeno je Petar Vasić, knez Bukovičke knežine a potom knez Sokolske nahije, izdejstvovao dozvolu kod knjaza Miloša i beogradskog vezira da prenese ostatke razrušene crkve sa Baurića u Bukovicu. Tako se, sa sigurnošću, može tvrditi da je Jovan Stevanović (Protić) osnivač Azbukovačke parohije, dok je Petar Vasić ktitor i zadužbinar crkve azbukovačke.

SVETI NIKOLAJ Crkva je posvećena Svetom Nikolaju i rađena je u moravskom stilu saprelepim ikonostasom. Crkva je bila ukras i lepota tadašnjeg zaseoka Caparića. Crkva sa zvonikomiz 1932. godine i danas je takva kakva je izgrađena. Sveštenik crkve u Capariću je Petar Cvejić.

Duhovne temelje azbukovačke crkve "udarili" su sveštenici iz familije Protić (Popovići), koji su nakon doseljavanja davne 1790. godine, u Sokolskoj nahiji, u selu Torniku u potesu Stanište na Bobiji, sagradili crkvu brvnaru koja je opsluživala parohijane Tornika i Košalja.

POSLE Drugog srpskog ustanka Bukovčani su rukama prenosili kamenje od tamošnje razrušene crkve na Bauriću, i ugrađivali je u temelje nove crkve. Crkva je sagrađena u poznu jesen 1817. i "datana korišćenje svom narodu" uoči božićnih praznika. Crkva je po ktitoru i staraocu prozvana Crkva Petra Vasića. Prvi sveštenik azbukovačke crkve bio je Marko Protić, sin Jovana Protića,a zet Petra Nikolajevića Molera, koji je rukopoložen 6. januara 1818. Crkva jesagrađena o trošku Petra Vasića, kneza Sokolske nahije, i "sve konačno svršeno sa 12.000 groša"...

- Stara crkva u Gornjoj Bukovici porušena je posle Uskrsa 1930. godine i građena je do 1932. godine o trošku ktitoraLjubomira Vasića, trgovca iz Beograda, koji je podiže kao zadužbinu svoju i svojima, a za uspomenu na pretke i mesto rođenja - napominje Mladenović. - Temelji crkve su osveštani 5. juna 1930, dok je crkva osveštana 24. oktobra 1932. od strane episkopa šabačkog gospodina Mihaila u prisustvu oko 4.000 vernika. Crkva je rađena po projektu Dragomira Tadića, arhitekte iz Beograda. Materijalni troškovi za podizanje crkve i zvonare sa svim novim crkvenim inventarom, isfinansirao je ktitor-zadužbinar Ljubomir Vasić u iznosu od 300.000 dinara.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije