Obrenovići svi na jednom mestu

Milorad Bošnjak

28. 02. 2016. u 08:20

Tek što je završena studija o srpskoj dinastiji, nađene dosad nepoznate riznice iz ostavštine ove porodice. Na uvud javnosti je obimna baština slika i predmeta sakupljena u Beču...

Обреновићи сви на једном месту

Princ Aleksandar Obrenović, Natalija Obrenović

TREĆA po redu studija istraživačkog projekta "Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope", tek što je završena, a već se razmišlja o novom projeku. Razlog je što su nađene nove riznice ostavštine te vladarske familije u Beču, na pomolu su nove u Bijaricu, metropolama... Osim dragocenosti koje muzeolozi nalaze po Srbiji, u trećoj je publikovana nepoznata zaostavština Obrenovića, sačuvana u 12 zbirki Francuske i u radovima Sigolen Franš D`Epere Vujić i Gordane Krstić Faj. Iza obožavane i omražene, pa svirepo ugašene dinastije, Srbiji tako ostaje na uvid obimna baština nje i "njene" Srbije. U zasad tri toma kataloške studije i novom što sledi, to blago "okupljeno" je na jednom mestu!

Izdavač, nosilac dokumentarno-umetničkog projekta jedinstvenog u Srbiji je Muzej rudničko-takovskog kraja u Gornjem Milanovcu, uz pomoć Ministarstva kulture i opštine. Urednici su kustosi tog muzeja - istoričarka umetnosti Ana Bolović i istoričar Aleksandar Marušić. Učesnici treće etape su i autori stručnih radova, kustosi, arhivisti iz 11 ustanova.

- U projektu, početom 2010., osim nas su dosad učestvovala 32 stručnjaka iz drugih ustanova. Srž ove, treće, publikacije su: zbir predmeta, dokumenata i umetničkih dela o najmlađoj srpskoj vladarskoj kući, pohranjenih u Narodnom muzeju i Muzeju grada Beograda, artefakti iz Muzeja Krajine u Negotinu, Muzeja Srpske pravoslavne crkve, kolekcija pisama Joce Vujića Obrenovićima, privatnih pisama i retkih fotografija fonda Biblioteke grada Beograda, Istorijskog arhiva Šumadije, privatne zbirke Jevđe Jevđevića i, nadasve, zaostavština Obrenovića u Francuskoj. I ovaj tom čine prilozi o istorijatu, veličini i strukturi kolekcija, dostupna saznanja o prirodi odnosa Obrenovića i raznih delova Srbije, njihovih međusobnih uticaja i prožimanja - objašnjavaju nam kustosi Bolović i Marušić.

U Parizu, blago o Obrenovićima čuvaju Nacionalna biblioteka Francuske, Nacionalni arhiv, Muzej Orsej, Akademija lepih umetnosti, Univerzitetska biblioteka Sorbona, Nacionalni muzeji dvoraca Versaj, Trijanon i Kompijenj (tu se, tajnim i javnim "diplomatskim" delanjem prekrajala Evropa), Rimokatolička crkva Notr Dam, biblioteke Fonteblo i Žak Duse, zbirke porodice Jevđe Jevđovića poreklom iz Srbije i kolekcije Sitolen Franš D`Epere Vujić, koja je među ključnima za istraživanja o Obrenovićima u gradu "svetlosti Evrope". Za srpsku javnost je, zasad, možda najinteresantnije 300 reklamnih ilustracija (images populaires) vezanih za dom Obrenovića u Francuskoj, kao dokaz koliko su, tada, tamo voleli tu dinastiju i Srbe uopšte...

- U gradu Epinal, na istoku Francuske, nalazi se čuvena "fabrika slika", poslednja svoje vrste u Evropi. Ona je neprocenjivo kulturno nasleđe koje se prenosi kroz generacije još od 1796. U 18. pa sve do osvita 19. veka, "imagieries" to jest izdavači slika ovog tipa, imali su veliku ulogu u širenju znanja, ilustrovanju političkih, istorijskih događaja, religioznosti, edukaciji dece i zabavi. Termin "I"magerie populaire" ima i teorijsko, simbiločno značenje: nije reč samo o primercima štampanim na papiru, već o "mentalnim slikama" koje počivaju na kolektivnoj svesti" - nalaz je Sigolen Franš D`Epere Vujić.

Ona se drži časnog pravila i prakse: "Sakupljati, znači objediniti, kolekcionar je onaj koji spaja rasuto, cilj je da se ono što je bilo rastavljeno ponovo sastavi i zauvek tako, kao celina, ostane.


SRPSKA SNAJA

SIGOLEN Franš D`Epere je praunuka francuskog generala iz Velikog rata Franša D`Eperea, prijatelja Srba koji je odavno skupljao građu o Srbima. Ona je srpska snaja. I Gordana Krstić Faj godinama istražuje muzeje u Francuskoj. Za razrešenje nepoznanica o Obrenovićima, milanovački Muzej i Srbiju, zadužila je i istraživač Snežana Cvetković.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Лагуна

28.02.2016. 22:53

Милан Обреновић је познавао је све расе коња и међу грлима за трке био њихов непогрешиви знанац. У Паризу је често присуствовао трци коња и на њих се уз велике улоге кладио. Сав новац добијен на опклађено победосно грло ставио је као улог на одеђеног коња друге трке. И тако од трке до трке погодио би увек победничко грло што му је донело огромну своту новца. Та врста опкладе је и данас код љубитеља клађења коњских трка позната у преводу као "Ударац краља Милана" који више нико није поновио.