Smetale im crkve i sokolski domovi
22. 06. 2014. u 06:32
Bogava neguje uspomenu na arhitektu Momira Korunovića. U bivšoj državi projektovao od Ohrida do Visa i Celja
Po oceni savremenika, Momir Korunović, najistaknutiji graditelj romantičarskog usmerenja u srpskoj međuratnoj arhitekturi, autor arhitektonskih ostvarenja zidanim na svim prostorima bivše Jugoslavije, od juga Makedonije do jadranskih ostrva i Maribora, pripadaju vrhu srpskog graditeljstva.
- Po vrednosti graditeljskog opusa Korunović nesumnjivo stoji rame uz rame sa klasicima arhitekture novijeg doba. U srpskoj arhitekturi 20. veka nema graditelja koji je na širokom jugoslovenskom prostoru podigao toliko objekata raznovrsnih po obliku, nameni i strukturi, kao što je to učinio arhitekta Korunović - ocena je Aleksandra Kadijevića, autora monografije posvećene ovom srpskom graditelju.
Korunović je autor 143 projekta javnih i državnih objekata,od kojih je 83 realizovano. Među njima najviše je crkava i sokolskih domova.
Momir Korunović je posle završetka studija 1906. godine na Visokoj tehničkoj školi u Beogradu i stručnog usavršavanja u Pragu, Beču i Parizu, počeo sa svojim bogatim opusom graditeljstva. Projektima Sokolskog doma (zgrada starog DIF-a)u Beogradu, Palate uprave pošta (danas Muzej PTT) i Pošte 2, nesumnjivo njegovog vrhunskg dela, ušao je na velika vrata u istoriju srpske arhitekture.
Hramove Srpske pravoslavne crkve podigao je u Prilepu,Ljubljani, Krupnju, Beogradu, na ostvru Visu, Jagodini i u još petnaest mesta bivše države, a među trideset objekta Saveza sokola Jugoslavije, čiji je bio visoki funkcioiner, izgrađeni su i u Bijeljini, Kumanovu, Prokuplju, Jajcu, Travniku i drugim mestima.

Kao inženjerijski stručnjak i oficir 3. Srpske armije i učesnik u pet bitaka, od Podujeva do Kumanova, popravljao je puteve na Kosovu, podizao vojna utvrđenja i - dobio tri visoka ratna odlikovanja. Posle rata izradio je monumentalne spomen kosturnice na Zebrnjaku kod Kumanova, sa 48,5 metara visine ubedljivo najviši spomenik na tlu Jugoslavije, i na Mačkovom kamenu.
Konačno, na čelu odseka u Ministarstvu građevina brinuo je o posleratnoj obnovi i podizanju mnogobrojnih javnih i privrednih obejekata u Beogradu i Srbiji.
Ostalo je zabeleženo, kako su neka od zdanja autora Momira Korunovića u toku ili posle Drugog svetskog rata su porušena. Spomen-kosturnicu na Zebrnjaku, najveće spomen- obeležje, sa 48,5 metara najviši spomenik na tlu tadašnje Jugoslavije, podignut u slavu poginulim srpskim ratnicima u bici kod Kumanova, srušili su Bugari tokom Drugog svetskog rata.
Na početku tog rata srušena je i crkva Ćirilo i Metodije u Mariboru, a tokom borbi za oslobođenje Beograda ozbiljno je oštećena i zgrada Pošte 2, jedno od najlepših zdanja međuratnog Beograda. Njenom obnovom „izbrisana“ je njena lepota.
Posle rata, u toku 1956. godine srušen je Pirg sv. Jovana Vladimira u manastiru sv. Naum u Ohridu „jer se nije uklapao u kompoziciju hrama“, a Korunovićeva crkva sv. Kirila i Metodija na ostrvu Visu srušena je 1963. godine povodom proslave Titovog dolaska na Vis, a na njenom mestu podignut je spomenik sa natpisom „Svoje nećemo - tuđe ne damo“:
- Korunović je projektovao nacionalnu arhitekturu i ta stilska karakteristika njegovih objekata vodila je njihovom rušenju, odnosno skrnavljenju njegovih dela - smatra Slobodan Maldini, poznati arhitetka.
PRIZREN I OBNOVA SPOMENIKA
KORUNOVIĆ je najveći deo rata proveo u Prizrenu i okolini. Učestvovao je u bici za Prizren, u okolini ovog grada je vršio popravku puteva i izrađivao utvrđenja, a posle rata izgradio je spomen-česmu u znak sećanja na pale ratnike u borbama za Prizren. Autor je i generalnog regulacionog plana ovog grada.
Pod stare dane uradio je obiman elaborat o obnovi starih spomenika na Kosovu i Metohiji. Umro je u Beogradu 1969.godine.
mozgic
22.06.2014. 20:39
Unistismo takva predivna, maestralna dela ali se sada spremamo za megalomanske solitercine u okviru programa "Beograd na vodi". Pri tom nasi politicari koji rade na novom urbanistickom planu i dalje zude za vilama u Uzickoj i ostalim ulicama na Dedinju . Pitanje: a zasto ne rezervisete stanove u buducim soliterima na vodi??
1963. godine povodom proslave Titovog dolaska na Vis, a na njenom mestu podignut je spomenik sa natpisom „Svoje nećemo - tuđe ne damo“:pa svasta. pisalo je "tudje necemo, svoje ne damo", sto svi znaju.
Komentari (2)