Smetale im crkve i sokolski domovi

G. M. ZORIĆ

22. 06. 2014. u 06:32

Bogava neguje uspomenu na arhitektu Momira Korunovića. U bivšoj državi projektovao od Ohrida do Visa i Celja

Po oceni savremenika, Momir Korunović, najistaknutiji graditelj romantičarskog usmerenja u srpskoj međuratnoj arhitekturi, autor arhitektonskih ostvarenja zidanim na svim prostorima bivše Jugoslavije, od juga Makedonije do jadranskih ostrva i Maribora, pripadaju vrhu srpskog graditeljstva.

- Po vrednosti graditeljskog opusa Korunović nesumnjivo stoji rame uz rame sa klasicima arhitekture novijeg doba. U srpskoj arhitekturi 20. veka nema graditelja koji je na širokom jugoslovenskom prostoru podigao toliko objekata raznovrsnih po obliku, nameni i strukturi, kao što je to učinio arhitekta Korunović - ocena je Aleksandra Kadijevića, autora monografije posvećene ovom srpskom graditelju.

Korunović je autor 143 projekta javnih i državnih objekata,od kojih je 83 realizovano. Među njima najviše je crkava i sokolskih domova.

Momir Korunović je posle završetka studija 1906. godine na Visokoj tehničkoj školi u Beogradu i stručnog usavršavanja u Pragu, Beču i Parizu, počeo sa svojim bogatim opusom graditeljstva. Projektima Sokolskog doma (zgrada starog DIF-a)u Beogradu, Palate uprave pošta (danas Muzej PTT) i Pošte 2, nesumnjivo njegovog vrhunskg dela, ušao je na velika vrata u istoriju srpske arhitekture.

Hramove Srpske pravoslavne crkve podigao je u Prilepu,Ljubljani, Krupnju, Beogradu, na ostvru Visu, Jagodini i u još petnaest mesta bivše države, a među trideset objekta Saveza sokola Jugoslavije, čiji je bio visoki funkcioiner, izgrađeni su i u Bijeljini, Kumanovu, Prokuplju, Jajcu, Travniku i drugim mestima.

SABOR I SPOMEN-PLOČA
U ovom selu su posle jednog veka oživeli uspomene na svog slavnog pretka Momira Korunovića, koji je po izričitoj želji sahranjen na mesnom groblju gde počivaju svi njegovi preci. Od pre tri godine u znak sećanja na njega ovde se organizuje „Jelendanski sabor“, a nedavno je na zgradi Mesne zajednice u Bogavi njemu u čast postavljena spomen-ploča i promovisana monografija Momir Korunović.

Kao inženjerijski stručnjak i oficir 3. Srpske armije i učesnik u pet bitaka, od Podujeva do Kumanova, popravljao je puteve na Kosovu, podizao vojna utvrđenja i - dobio tri visoka ratna odlikovanja. Posle rata izradio je monumentalne spomen kosturnice na Zebrnjaku kod Kumanova, sa 48,5 metara visine ubedljivo najviši spomenik na tlu Jugoslavije, i na Mačkovom kamenu.

Konačno, na čelu odseka u Ministarstvu građevina brinuo je o posleratnoj obnovi i podizanju mnogobrojnih javnih i privrednih obejekata u Beogradu i Srbiji.

Ostalo je zabeleženo, kako su neka od zdanja autora Momira Korunovića u toku ili posle Drugog svetskog rata su porušena. Spomen-kosturnicu na Zebrnjaku, najveće spomen- obeležje, sa 48,5 metara najviši spomenik na tlu tadašnje Jugoslavije, podignut u slavu poginulim srpskim ratnicima u bici kod Kumanova, srušili su Bugari tokom Drugog svetskog rata.

Na početku tog rata srušena je i crkva Ćirilo i Metodije u Mariboru, a tokom borbi za oslobođenje Beograda ozbiljno je oštećena i zgrada Pošte 2, jedno od najlepših zdanja međuratnog Beograda. Njenom obnovom „izbrisana“ je njena lepota.

Posle rata, u toku 1956. godine srušen je Pirg sv. Jovana Vladimira u manastiru sv. Naum u Ohridu „jer se nije uklapao u kompoziciju hrama“, a Korunovićeva crkva sv. Kirila i Metodija na ostrvu Visu srušena je 1963. godine povodom proslave Titovog dolaska na Vis, a na njenom mestu podignut je spomenik sa natpisom „Svoje nećemo - tuđe ne damo“:

- Korunović je projektovao nacionalnu arhitekturu i ta stilska karakteristika njegovih objekata vodila je njihovom rušenju, odnosno skrnavljenju njegovih dela - smatra Slobodan Maldini, poznati arhitetka.

PRIZREN I OBNOVA SPOMENIKA


KORUNOVIĆ je najveći deo rata proveo u Prizrenu i okolini. Učestvovao je u bici za Prizren, u okolini ovog grada je vršio popravku puteva i izrađivao utvrđenja, a posle rata izgradio je spomen-česmu u znak sećanja na pale ratnike u borbama za Prizren. Autor je i generalnog regulacionog plana ovog grada.

Pod stare dane uradio je obiman elaborat o obnovi starih spomenika na Kosovu i Metohiji. Umro je u Beogradu 1969.godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

mozgic

22.06.2014. 20:39

Unistismo takva predivna, maestralna dela ali se sada spremamo za megalomanske solitercine u okviru programa "Beograd na vodi". Pri tom nasi politicari koji rade na novom urbanistickom planu i dalje zude za vilama u Uzickoj i ostalim ulicama na Dedinju . Pitanje: a zasto ne rezervisete stanove u buducim soliterima na vodi??

Mirko Popovic

01.05.2016. 14:48

1963. godine povodom proslave Titovog dolaska na Vis, a na njenom mestu podignut je spomenik sa natpisom „Svoje nećemo - tuđe ne damo“:pa svasta. pisalo je "tudje necemo, svoje ne damo", sto svi znaju.