IZBACILI SRPSKE PISCE IZ ČITANKI: Ko su književnici o kojima uče crnogorski đaci

PROŠLA su, nažalost, vremena kada su crnogorski đaci stasavali uz stihove velikana Desanke Maksimović, Alekse Šantića, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića i drugih znamenitih srpskih pisaca. Njihova dela u čitankama, u poslednje vreme, zamenili su novi "junaci", za koje čitalačka javnost jedva da zna, a za neke - nikad nije čula! Kemal Coco, Sunčana Škrinjarić, Šimo Ešić samo su deo pisaca koji su se, ne svojom krivicom, našli između korica čitanki po političkom ključu i pripadnosti manjinskih naroda.

"Kako je procvetala prva visibaba" je kratka priča iz zbirke "Vezena torbica" Esada Šišića, koju uče crnogorski osnovci u trećem razredu. Autor je hrvatski i bosanskohercegovački pesnik za decu, dramski pisac i novinar, a od 2012. član Društva hrvatskih književnika.

"Jednoj pahuljici se, međutim, nije odlazilo. Ona se tokom zime sprijateljila sa suhim listom i hrastovim žirom i nije ih željela ostaviti. Osim toga, oni su joj cijele zime divno govorili o suncu, pa je zaželjela sačekati i vidjeti tog princa kome su se list i žir divili i radovali. Zato se, kad je zima počela skupljati posljednje snježne krpice, brzo sakrila pod suhi list s kojim se sprijateljila..." - odlomak je iz ove priče.

PROČITAJTE I: Sporni crnogorski bukvar nema odobrenje

Umesto Zmajeve pesme "Ala je lep ovaj svet", našla su se "Tri sunca" Ismeta Bekrića iz Banjaluke: "Budim se rano, i dan je lijep, iako vjetar razbija crijep, iako pljušti i sikće munja, u jutru sivom, ko ispod gunja..." ili pesma Enise Osmanačić Ćurić "Za sretan put po dukat žut". Tu je i Hrvatica Nada Iveljić sa pričom "Prvi put je najteže", iz Makedonije je Gorjan Petrovski s delom "Čarobnjak i knjige", iz Rusije Nikolaj Sladkov i "Međed i Sunce"...

- Neverovatno je šta naša deca uče. Verujte da za većinu pisaca zastupljenih u udžbenicima nikada nisam čuo. Pokušavao sam i preko interneta nešto više da saznam o njima, ali uzalud - kaže za "Novosti" profesor Veselin Matović, koji se godinama bavi istraživanjem "ćeranja" znamenitih srpskih pisaca iz crnogorskih čitanki.

I za Novicu Đurića, predsednika Udruženja književnika Crne Gore, mnoga pomenuta imena su nepoznanica.

- Za neke nikad nisam čuo! Međutim, ovo nije jedini problem. Crnogorsko školstvo dugo već počiva na brojnim falsifikatima i deca prisilno uče faktičke netačnosti ne samo kroz nauku o jeziku već i kroz istoriju i neke druge predmete - kaže za naš list Đurić.

ŠPELCA I BOBEK - STARA IMENA?

Tek što je počela nova školska godina, roditelje osnovaca u Crnoj Gori uzbunila je priča Ele Peroci "Maca Papučarka" iz knjige "Kako to može" za prvi razred u kojoj se pojavljuju dečja imena koja nisu uobičajena za Crnogorce. Tate i mame su smatrali nepotrebnim da se i kroz basnu forsiraju imena Špelca, Tine, Jurica, Janez i Bobek kao da su stara crnogorska, smatrajući da se to svesno čini kako bi se uticalo na promenu identiteta. Međutim, iz MUP-a su saopšteni podaci da su najčešća crnogorska imena - Vasilije, Sofija, Luka, Jana, Sara, Maša, Dunja.