Legalizacija u CG: Zahtev podnelo samo 15 odsto
07. 07. 2018. u 08:30
Bliži se istek roka za legalizaciju, a odziv vlasnika bespravnih zgrada slab. Najažurniji Novljani, prijavili 1.222 "divlja "objekta. Produžen rok opštinama za donošenje planskih dokumenata

Neimari grade bez dozvole i nehaju za zakon / Foto Ž. Knežević
PREMA podacima Ministarstva održivog razvoja i turizma, lokalnim samoupravama u Crnoj Gori do početka jula je podneto oko 5.850 zahteva za legalizaciju bespravnih objekata. Prema podacima iz državnog katastra, nelegalnih građevina ima više od 40.000, pa je ova brojka mala u odnosu na 15. jul, rok koji je propisan zakonom, a koji je Vlada donela pre dve godine.
Najviše zahteva podneto je u Herceg Novom, u kome su se za legalizaciju prijavila 1.222 građanina. Sledi Podgorica sa 1.150 zahteva, potom Bar sa 733, Budva sa 582 i Kotor sa 444 zahteva. U Ulcinju su građani podneli 362 zahteva, Tivtu 302, Pljevljima 188, u Rožajama 169, dok je u Nikšiću podnet 161 zahtev. Najmanje ih je podneto u Mojkovcu i Gusinju - po 20.
Vlasnici bespravnih objekata koji su evidentirani na orto-foto snimku, a za koje nije podnet zahtev za legalizaciju, dužni su da plaćaju naknadu za korišćenje prostora. Međutim, amandmanima na izmene Zakona o planiranju i izgradnji, produžen je rok opštinama za donošenje planskih dokumenata za 2,5 meseci, odnosno do 1. oktobra. Produženje se odnosi na to da građani mogu prijaviti objekat za legalizaciju, ali uz potvrdu iz katastra da su predali elaborate na overu.
PROČITAJTE JOŠ: Ubistvo fudbalera: "Gabarit" optuženog glavni adut odbrane
Produženje roka za planska dokumenta usladilo je kao posledica izbora, odnosno toga što lokalni parlamenti nisu zasedali. Godišnja naknada za korišćenje prostora po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 odsto do dva odsto prosečne cene građenja po kvadratu novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori.
Prosečna cena, prema preliminarnim podacima crnogorskog zavoda za statistiku Monstat, za prošlu godinu iznosi 681 evro po kvadratu. Dakle, godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,41 do 13,62 evra po kvadratu, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležna služba lokalne samouprave.
NAKNADE
Godišnja naknada za korišćenje prostora za stambeni objekat od 100 kvadrata, može iznositi od 340 do 1.362 evra. Za stambeni objekat od 150 kvadrata, naknada može iznostiti od 510 do 2.043 evra, dok godišnja naknada za stambeni objekat od 200 kvadrata, može iznositi od 681 do 2.724 evra.