Virus će da prođe, a hrane mora da bude: Setva u negotinskom kraju
15. 04. 2020. u 14:21
Setva je na negotinskim poljima do sada obavljena na blizu 60 odsto planiranih površina pod suncokretom i na 30 odsto njiva pod kukuruzom. Problem je što polja moraju da obrađuju stariji kojima je zabranjeno kretanje

Dimitrije Matić / Foto S. J. M.
NEGOTIN - Na krajinskim poljima setva se odvija pod senkom korone. Vreme za radove je ograničeno, pa poljoprivrednici koriste svaki trenutak da izađu u njive. Ovih dana mnogi završavaju sadnju krompira, a toku su setve suncokreta i kukuruza.
- Danas sejem kukuruz na jedno 30 ari. Radi se kao i uvek bez obzira na vanredno stanje jer mora da se radi. Ovo će da prođe, a hrana mora da se proizvede. Sejao sam jesenas žito, tritikale, a ostale su mi još dve njive da ih zasejem kukuruzom - kaže Zoran Trujkić iz Male Kamenice.
Kako su i u negotinskom kraju sela sve starija i poljoprivreda se uglavnom svela na vremešne domaćine kojima na ruke ne ide ni zabrana kretanja starijima od 65 godina u gradskim naseljima, odnosno 70 u seoskim.
Pa, ipak, setva je do sada obavljena na blizu 60 odsto planiranih površina pod suncokretom i na 30 odsto njiva pod kukuruzom.
- Teško ide. Svi se boje korone, sede kod kuće. Mi smo, da kažem dve nedelje bili maltene zatočeni u kući, ali sad moram da posejem kukuruz. Mladi neće da rade, a mi moramo, a ostareli smo – kaže Dimitrije Matić iz Male Kamenice kod Negotina koga zatičemo na traktoru sa maskom dok svoju njivu priprema za sadnju.
Ovaj domaćin već je jesenas zasejao na hektar i po pšenicu, sad planira da na isto tolikoj površini zaseje i kukuruz.
- Vidite vi šta je ovo, ceo svet je zaražen, ali da se seje mora. U našem selu omladina slabo radi, a nas četvorica penzionera još radimo poljoprivredu. Dogodine ću, ako me zdravlje posluži i sudbina mi dozvoli, da zasejem i više. Sad samo da padne jedna dobra kiša, pa da se ovaj trud isplati – dodaje Matić.
Zoran Trujkić / Foto S. J. M.

- Pšenica je u dobrom stanju. Tamo gde nije tretirana kako treba pojavilo se žutilo, ali bi to jedna dobra kiša mogla da popravi. Zbog nedovoljno vlage mnogi su pšenicu dvaput prihranjivali – kaže Vladica Gavrilović, savetodavac za ratarstvo i direktor Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Negotin.