Javni sektor i dalje ima „deblju“ kovertu: Prosečna decembarska zarada 508 evra
27. 02. 2020. u 13:00
Prosečna decembarska zarada za poslednjih pet godina porasla nepunih 10.000 dinara. Rast uglavnom pratio kretanje privrede, sem u 2019. kada je bio čak 11,9 odsto

Foto M. Anđela
DECEMBARSKA plata, kako su pokazali podaci Republičkog zavoda za statistiku, dostigla je 508 evra. Tradicionalno najdeblja "koverta" je poslednjeg meseca u godini, jer oni uspešni dele bonuse, nagrade i podsticaje, pa je u 2019. dostigla 59.772 dinara. Kada se uporedi sa decembrom 2014. godine, veća je za nepunih 10.000 dinara, dok je u evropskoj valuti veća za 97 evra.
Tokom poslednjih pet godina zarade su mahom pratile kretanje privrede. Lane je prvi put da su značajno preskočile kretanje bruto domaćeg proizvoda. Dok je BDP, prema poslednjim procenama, odskočio za 4,2 odsto, zarade su u "plusu" čak 11,9 odsto. Teško je sa sigurnošću predvideti kako će se zarade kretati u budućnosti, ali nadležni na izmaku 2025. godine obećavaju prosek od čak 900 evra.
- Sa realnim rastom od četiri odsto do kraja 2025. godine mogli bismo da dođemo do zacrtanog cilja - kaže ekonomista Ivan Nikolić. - Slučaj Rumunije pokazuje da je to moguće. Da li će to tako biti, videćemo. Izazovi su pred nama. Tek treba da vidimo kako će se završiti virus korona. Pod pretpostavkom normalnog razvoja, kakav smo imali poslednje dve godine, moguće je. To zavisi i od strukture bruto domaćeg proizvoda. Napravili smo prethodnih godina i malu rezervu produktivnosti i to pruža priliku da u kraćem roku plate rastu brže. Vrlo brzo ćemo doći do prirodne stope nezaposlenosti, tako da će poslodavci, koji žele da se šire, morati i da plate više. Najvažnije je održati relativno visoke stope rasta. Ako ta dinamika promeni privrednu strukturu, rašće i produktivnost. Rast veći od četiri odsto, vođen investicijama i izvozom, zasigurno nas dovodi do cilja.
Subjektivan osećaj mnogih ne prati statističke nalaze. Jer ko god bi se zakleo da mu standard nije toliko porastao, zvanično se ne može žaliti ni na skok cena. Potrošačke cene ovih godina su rasle u proseku od 1,1 do najviše tri odsto.
- Prosečna plata u Srbiji nije veliki pokazatelj, jer je kod nas velika nejednakost u raspodeli dohotka - smatra ekonomista Dragovan Milićević. - Medijalna zarada, koja pokazuje do kog iznosa prima polovina, a iznad kog druga polovina zaposlenih, nešto je bolji parametar. Ona iznosi oko 42.000 dinara. U Srbiji tek trećina zaposlenih prima prosek i iznad proseka, a dve trećine manje od njega. Prosečna zarada je značajan parametar u zemljama u kojima nije velika razlika između deset odsto najbogatijih i deset odsto najsiromašnijih. To kod nas nije slučaj.

BEOGRAD NAJPLAĆENIJI
PROSEČNA neto zarada za decembar prošle godine u Beogradu bila je 74.717 dinara, prema zvaničnom prosečnom kursu NBS iznosila je 636 evra. Prosečna plata u novembru u Beogradu iznosila je 69.713 dinara, što znači da je za poslednjih mesec dana u protekloj godini plata u Beogradu povećana za više od 5.000 dinara.
JAVNI SEKTOR PREDNjAČI
I PODACI o decembarskoj zaradi potvrđuju da je prosek zarada veći u javnom sektoru - 65.987 dinara, dok je u privatnom 56.959 dinara. Daleko je veća razlika između onih koji rade u većim kompanijama i kod preduzetnika. U firmama je prosek 63.704 dinara, a kod preduzetnika - 30.768 dinara.
Komentari (1)