Navodnjavanje samo uz đubrenje

J. SUBIN

26. 10. 2018. u 14:02

Irigacioni sistemi prvo se grade u Vojvodini i direktno će se koristiti za 23.000 hektara obradivih površina. Veštačko dodavanje vode usevima biće omogućeno za više od 30.000 hektara oranica u Srbiji

Наводњавање само уз ђубрење

Foto N. Skenderija

TEK nešto više od tri odsto srpskih oranica je pod sistemim za navodnjavanje. Država, konačno, taj procenat počinje da menja, sredstvima iz Abu Dabi fonda, i gradi 14 sistema, od kojih je 11 u Vojvodini. Ipak, stručnjaci u Srbiji upozoravaju, da će navodnjavanje bez stajnjaka, plodnu zemlju dovesti do propasti. Istraživanja su pokazala da je na našim njivama manje od tri odsto humusa, što drastično utiče na njenu plodnost.

- Srbija navodnjava tri odsto oranica, a ovo što se radi sa sistemima za navodnjavanje, samo će nam se obiti o glavu, jer je zemlja ispošćena i nema humusa - upozorava Branislav Gulan, član Odbora za selo SANU. - Njega je svega tri odsto, pa tu gde rade sistemi za navodnjavanje i gde će oni da budu uvedeni, ukoliko ne bude bilo stajskog đubriva, potpuno će uništiti zemlju. Zato gradimo sisteme za navodnjavanje, hvalimo se, a za 30 godina u Vojvodini ćemo imati “pustinju”, a ne plodnu crnicu. Vojvodini treba 100.000 junadi. Samo to može da spase privredu Srbije. Jer ako nemamo stajnjake, a pravimo sisteme za navodnjavanje, koje je dobro da imamo, u potpunosti ćemo uništiti zemlju.

Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, do sada su završeni dvonamenski sistemi Međa, Itebej i Jankov most 1 i 2. Gotov je i dvonamenski sistem Rečej, crpna stanica Kaloča. Do kraja godine trebalo bi da budu gotove još tri crpne stanice i četiri podsistema.

Novim sistemima za navodnjavanje biće obuhvaćeno više od 30.000 hektara oranica. Srbija ima odobren budžet od 100 miliona dolara, iz kreditne linije koju je naša zemlja uzela pre dve i po godine, po kamatnoj stopi od jedan odsto na godišnjem nivou. Na teritoriji Vojvodine, direktno će se navodnjavati oko 23.000 hektara, a u Mačvi, koja će po projektu biti gotova sledeće godine, još 11.000 hektara.

SUŠA ODNOSI MILIJARDE SUŠA je 2000. godine u Srbiji napravila štetu od 700 miliona dolara, dok je 2003. ona bila milijardu dolara. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 2012. godine šteta je bila čak dve milijarde dolara. Stručnjaci smatraju da bi se ulaganje u sisteme za navodnjavanje višestruko vratilo, kroz samo jednu do dve sušne godine.

Ipak, Gulan ističe da ako ne sredimo problem sa veštačkim đubrivom, i prinosi će biti sve manji. To, naravno, ne može da nadomesti nikako veštačko đubrivo. Da je ovo postao gorući problem u Srbiji, smatra i Sanja Bugarski, predsednik Asocijacije proizvođača mleka Vojvodine.

- Bez stajnjaka ne mogu da postoje sistemi za navodnjavanje, jer je sve ovo smešno i neozbiljno, kao i sam stočni fond - naglašava Bugarski.

- To nije ni približno onome što Srbija može da priušti. Stočarstvo je zapostavljeno apsolutno u odnosu na druge grane, naročito uzgoj krupne stoke. Počevši od neadekvatnih subvencija. Zemljište je katastrofalno ispošćeno. Uz to, nemamo ni vetrozaštitne pojaseve, pa humus “leti” na sve strane. Vetar nam je sav humus odneo u Mađarsku. Sistemi za navodnjavanje, bez stajnjaka, su čista eksploatacija tla.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Joca Dopisnik Belosvetski

26.10.2018. 15:31

Mnogi misle da je ova prica samo sabotaza Vojvodine. Niko nije naveo sta komsije rade sa svojim njivama, kada ih navodnjavaju. Sve izgleda da se neko plasi da Srbija ne proizvede previse hrane, pa ce da ih konkurise. Stajnjak se vise ne koristi nigde na svetu. Taj sto prica je opasan saboter u Srbiji i treba ga skloniti na sigurno mesto.

dragan

26.10.2018. 18:32

Ovo je tacno sto je napisano u tekstu.Dodao bi jos da procenat humusa zadnjih 50 god. spao sa 4% na 2% ( Backoj).Uz pravilnu eksplotaciju da bi se procenti vratili trebace 100 god.Pravina eksploatacija je rep po hektaru.Sto se tice vode s ona je zagadjena i ne mogu da se navodnjavaju njive.