Kreditne kartice sve se manje koriste: Plastika preskupa
15. 08. 2016. u 19:40
Građani Srbije sve manje koriste kreditne kartice, jer su kamate paprene, iako su i domaća i strana referentna kamata od kojih zavisi cena korišćenja plastičnog novca drastično pale

Ilustracija
GRAĐANI Srbije sve manje koriste kreditne kartice, jer su kamate paprene, iako su i domaća i strana referentna kamata od kojih zavisi cena korišćenja plastičnog novca drastično pale. Tako, banke i dalje naplaćuju kamatu od 22 do 30 odsto godišnje, zavisno da li je u pitanju "dina" ili "viza" i "masterkard".
Ovo je glavni razlog da najveći broj građana radije uzima čekove, pa ih u opticaju imamo 12 miliona komada dok je nivo kreditnih kartica sve manji.
- Od izdatih 1,1 milion kreditnih kartica, aktivna je samo polovina - 536.762 aktivno. Slabu upotrebu plastičnog novca potkrepljuje i činjenica da od 85 milijardi dinara limita, koristi se svega 33,7 milijardi dinara - navode u Centralnoj banci.
Inače, svako korišćenje kreditne kartice podrazumeva godišnje održavanje koje iznosi od 1.500 do 3.000 dinara.
Bankari ponavljaju staru priču za visoke kamate na kreditne kartice, kao i za dozvoljeni minus "da su im veliki troškovi, a mala sigurnost naplate". Narodna banka Srbije je još pre dve godine najavila, a nedavno ponovila da će uticati na banke da koriguju kamate na kreditne kartice, kao što je učinila sa cenom dozvoljenog minusa.
Драган
15.08.2016. 20:04
Чековима ме кредитира трговац без камате а картицом банка.
te kartice,a posebno kreditna je pljačka,samo jedan račun sam platio pre 10 god i vratio tu karticu......nikad više
@sasa - e baš ih žalim treba banke još vecu proviziju da stavi na korišcenje kartica gledam godinama unazad puna kolica nekakvih ne potrebnih capurija u radnji I kada stane na kasu onda graciozno vadi par kartica da plati tako zadržavaju nas koji imamo keš a jedina vajda je što upadaju u dugove pa ih banka kamatari ali je mucno za nas kupce koji placamo kešom
Sa naknadom od dva procenta po transakciji koju plaćaju prodavci, sve manje će biti onih koji će uopšte primati kartice. U isto vreme u EU, na koju se pozivaju kad god je to zgodno, maksimalna provizija za debitne kartice je ograničena na 0,2%- deset puta manje. Pri tome je najobičnija laž da postoji nesigurnost u naplati za banke. Sav rizik se prebacuje na prodavca. Ali zato banke imaju enormno skupo opremljene prostorije, a klijente nema pas za šta da ujede.
U evropskim zemljama, samo u Srbiji su bankama dozvolili ovolike lihvarsko zelenaške kamate kojima narodu deru kožu !
Komentari (11)