Plate nastavnika u svetu velike, učenici slabi
16. 05. 2016. u 18:00
Visoka primanja nastavnika u svetu nemaju veze sa znanjem koje đaci dobijaju, pokazuju rezultati PISA testiranja. Zarade u Holandiji osam puta veće nego kod nas
.jpg)
NASTAVNICI u Srbiji, u poređenju sa njihovim kolegama iz bogatijih država, rade za mnogo manje plate, ali su i postignuća đaka, merena PISA testiranjem, lošija. Dok prosvetni radnik u Holandiji godišnje zaradi bruto 66.831 dolar, njegov kolega u Srbiji primi osam i po puta manje. U isto vreme, naša deca su na prestižnom PISA testiranju 2012. godine, kada smo poslednji put učestvovali, osvojila 446 bodova, a holandska 519.
Mi smo 54 boda ispod, a oni 19 iznad proseka. Visinu zarada, postignuća na PISA testiranju, broj radnih sati prosvetara i BDP po glavi stanovnika u OECD zemljama, uporedio je britanski “Ekonomist” i došao do zaključka da visoke plate i radna nedelja sa manje sati nemaju uvek veze sa znanjem koje đaci dobijaju od svojih nastavnika.
Kada smo mi ovim državama dodali i podatke za Srbiju, ispostavilo se da naši prosvetni radnici nedeljno imaju sličaj broj radnih sati kao i ostale države - 40. Ispod toga su Finska sa 32 sata, Holandija i Estonija sa 36, a druga krajnost je Japan, sa radnom nedeljom od 54 sata. U Srbiji nastavnik 20 časova radi sa decom redovno, još po četiri sata su vannastavne aktivnosti i administracija, a ostatak troše na pripremu časova. Sa prosečnom platom nastavnika od 43.000 dinara, ili na godišnjem nivou 7.800 dolara bruto, oni su daleko ispod država OECD. Najbliža nam je Estonija, sa 13.233 dolara godišnje, ali nam zato za “beži” u postignućima đaka u čitalačkim, naučnim i matematičkim zadacima PISA testiranja, gde je njihov prosek 526, 80 više nego kod nas!
- Ipak mislim da kod nas zarada i položaj nastavnika i te kako utiče na rezultate đaka - smatra Aleksandar Ničić iz Sindikata obrazovanja Srbije. - Beli štrajk, onaj u kome kolege zvanično rade, a zapravo ne rade, najpogubnija je stvar za obrazovanje. Prosvetni radnici u Srbiji manje su plaćeni nego u regionu, a posebno u odnosu na zemlje EU.
Kada sindikati pomenu male plate, iz Ministarstva prosvete obično “izvuku” argument da prosvetne plate u Srbiji znatno veće od prosečnog BDP-a po glavi stanovnika, dok u nekim dosta razvijenijim zemljama nije tako.
TRI RADNIČKE PLATE
PROSVETNI radnici, smatra Aleksandar Ničić, bili bi zadovoljni kada bi odnos njihovih plata prema zaradama tehničkog osoblja bio 1:3. To bi trenutno značilo, zaključuje, da bi prosvetare zadovoljila plata od 66.000 dinara.
Profa
16.05.2016. 18:38
Generacije učenika i studenata koje dolaze su sve pametnije i sve više nezainteresovanije za ono šta im se "servira".
Nisam siguran da je ovaj tekst objektivan. Ja sam u Engleskoj. Prosveta ima verovatno mnogo puta veće plate nego ovde ali imaju male plate u odnosu na ostatak populacije. Program je dobar. I većinu škole zainteresovanost za učenike mnogo puta veće. ljudi su mahom stalno u toku sa nekom obukom i neko brine o njima
deca treba da shvate da se preko noći ne dolazi do love
U Finskoj nastavnici imaju prosečnu platu, čak nešto ispod njihovog proseka, a đaci su im najbolji na tim testovima. Da naši nastavnici imaju duplo veću platu njihov učinak bi bio isti. Nema nikakve odgovornosti za njihov nerad pa mogu da rade šta hoće. Čast izuzecima npr. u spec. matematičkim odelenjima u gimnaziji nastavnici su maksimalno posvećeni učenicima, maksimalno se trude da deca dobiju znanje, a primaju istu platu. Nema odgovornosti nema ni rezultata. Novac nema veze s tim.
А колико наших ученика нема опште услове рада?! Ја у кабинету више немам ни рачунар,а камоли интернет. Није све до наставника...
Komentari (7)