Živi duh Nadežde Petrović

Daliborka Alihodžić

09. 09. 2018. u 12:48

Ugledna likovna kolonija u živopisnom selu Sićevu u srcu istoimene klisure . Davne 1905. godine, velika srpska slikarka ovde okupila svoje kolege sa studija

Живи дух Надежде Петровић

Učesnici ovogodišnje likovne kolonije "Sićevo"

LIKOVNA kolonija "Sićevo" je najstarija kolonija na Balkanu jer je davne 1905. godine, opčinjena lepotom Sićevačke klisure, velika srpska slikarka Nadežda Petrović upravo na tom mestu okupila svoje slovenačke i hrvatske kolege s kojima je studirala u Minhenu. Ove godine, na predlog predsednika Saveta manifestacije i selektora Kolonije Miodraga Anđelkovića, magistra grafike, u Sićevu će umetnička dela stvarati do 13. septembra 12 učesnika iz zemlje i inostranstva.

UČESNICI ovogodišnje kolonije ne kriju svoju opčinjenost lepotama prirode, ali im je i velika čast da budu deo nečeg što je započela naša slavna slikarka. Od stotinak slikarskih kolonija u Srbiji, ova u Sićevu je jedna od desetak najuglednijih.

- Ova kolonija ima posebno mesto u slikarskom svetu jer je duh Nadežde Petrović prisutan u svakom kutku ovog prostora - kaže slikar Zoran Graovac iz Beograda, dok je slikaru iz Skoplja Milošu Milosavljeviću posebno drago što je jedan od učesnika kolonije njegov profesor Đura Radović, s kojim se sreo posle 14 godina.

- Ova klisura za mene ima posebnu simboliku, jer je ona put koji je oduvek vodio iz Sofije u Evropu - kaže slikar Rosen Tošev.

ISTORIJAT Tokom 54 godine rada Likovne kolonije "Sićevo", obnovljene 1964, učestvovalo je gotovo 500 akademskih umetnika različitih generacija i stilskih opredeljenja iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije i iz inostranstva.

Milica Todorović, umetnički direktor Galerije savremene likovne umetnosti u Nišu, koja je organizator Kolonije, podseća da će izložba radova nastalih tokom ove kolonije biti priređena u Paviljonu u Tvrđavi u novembru.

- Tokom trajanja Kolonije umetnici će imati priliku da posete kulturno-istorijske spomenike grada Niša, neki od manastira u blizini i samu Sićevačku klisuru, koja je redak prirodni fenomen - ističe Milica Todorović.

INAČE, u prvom sazivu Kolonije, daleke 1905. godine, pored Nadežde su bili još Rihard Jakopič, Ivan Grohar, Ferdo Vesel, Paško Vučetić i Ivan Meštrović.

- Impresionirana sam onim što je Nadežda učinila na polju umetnosti, ali i pokretanju ove kolonije. Za ženu tog doba to je bilo veoma smelo. O Nadeždi smo učili iz istorije umetnosti, ali smo ovde puno saznali o njenim aktivnostima, koje nisu samo slikarske, ali jesu umetničke - rekla je Ana Vidmar, iz Slovenije.





Pratite nas i putem iOS i android aplikacije