NAKON SVETLOSTI PARIZA RAVNICA BANATA: Izložba Arhiva Jugoslavije “Od Antverpena do Seula"

grad Zrenjanin

02. 10. 2024. u 09:30

Izložba Arhiva Jugoslavije “Od Antverpena do Seula - Učešće srpskih olimpijaca, Jugoslavije,  na Letnjim olimpijskim igrama 1920-1988.” nakon predstavljanja u Kulturnom centru Srbije u Parizu i zatim u Beogradu, otvorena je  u salonu Istorijskog arhiva u Zrenjaninu, Evropskom gradu sporta, koji je dao važan doprinos razvoju olimpijskog pokreta u Srbiji.

НАКОН СВЕТЛОСТИ ПАРИЗА РАВНИЦА БАНАТА: Изложба Архива Југославије “Од Антверпена до Сеула

grad Zrenjanin

U prisustvu gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure, autora izložbe Dragana Teodosića i Marka Radovanovića i brojnih heroja i ličnosti iz sfere sporta, izložbu je otvorio direktor Arhiva Jugoslavije,  dr Milan Terzić.
 
-  Nešto što u ovoj tematskoj izložbi nije pomenuto, a što moramo da istaknemo, je uloga našeg sugrađanina dr Ferenca Kemenja u osnivanju modernog olimpijskog pokreta, zajedno s Pjerom de Kubertenom, a što se Zrenjaninaca tiče, jako je bitna i činjenica da od 1956. godine, od Melburna, do danas, Zrenjanin ima predstavnike na svim olimpijskim igrama, ukupno ih je bilo 70, što sportista, sudija i sportskih radnika i oni su Zrenjanin doneli 25 medalja - pozdravljajući sve goste na otvaranju izložbe, naglasio je gradonačelnik Zrenjanina, Simo Salapura, uz poseban pozdrav i želju za dobrim zdravljem, legendarnom rvaču iz Zrenjanina Branislavu Simiću, predstavljenom na izložbi na više fotografija, osvajaču dve olimpijske medalje i nosiocu državne zastave na otvaranju Olimpijskih igara u Minhenu 1972. godine, koji će uskoro proslaviti 90. rođendan.
 
Koncipirana kroz arhivske dokumente i fotografije, izložba je, kako je naveo jedan od autora, Dragan Teodosić, nastala na osnovu bogatog i raznovrsnog arhivskog materijala koji se čuva u Arhivu Jugoslavije, prevashodno fonda Jugoslovenskog olimpijskog komiteta, kao i fototeke Tanjuga, odakle su preuzete brojne fotografije. 
 
- Izložba ima za cilj da pokaže raznovrsnost i bogatstvo arhivske građe koja je najbolje svedočanstvo o učešću sportista na Olimpijskim igrama - istakao je Teodosić, uz napomenu da će izložba  u salonu Istorijskog arhiva u Zrenjaninu biti  dostupna posetiocima do 15. oktobra.
 
 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
SPEKTAKL U MADRIDU: Real ima prednost iz prvog duela, ali Atletiko se neće predati bez lavovske borbe pred 70 000 vernih jorgandžija

SPEKTAKL U MADRIDU: Real ima prednost iz prvog duela, ali Atletiko se neće predati bez lavovske borbe pred 70 000 vernih "jorgandžija"

U revanš utakmici osmine finala Lige šampiona gledaćemo četvrti ovosezonski "Madridski derbi" kada od 21.00 na "Metropolitanu" koplja budu ukrstili Atletiko i Real Madrid. Blagu prednost ima "kraljevski klub" koji je slavio s 2:1 na "Bernabeu", ali Atletiko je oran da ga konačno izbaci u najjačem evropskom takmičenju i sigurno je da nas očekuje 90, a možda čak i 120 minuta vrhunskog fudbala.

12. 03. 2025. u 11:27 >> 11:27

TENISKI HAOS! Afera Janik Siner - doping, najnovije vesti: Nije bilo kršenja pravila teniskog antidoping programa!

TENISKI HAOS! Afera "Janik Siner - doping", najnovije vesti: "Nije bilo kršenja pravila teniskog antidoping programa!"

Teniski svet je potresla informacija da je Janik Siner bio pozitivan na doping testu. I to dvaput. U aprilu 2024. je on saznao da je "uhvaćen na delu", a potom se branio daleko od očiju javnosti, jer je čitava stvar nekim čudom bila zataškana i niko osim najužih Sinerovih saradnika i onih koji su vršili istragu o tome nisu ništa znali. Kada je za to saznao čitav svet - već je bio oslobođen optužbi. Potom je Svetska anti-dopint agencija (VADA) podnela žalbu, a onda se desio šok-obrt: maltene je poručeno "sve je u redu". Sada ulje na tu tenisku vatru doliva organizacija od koje je sve počelo, a iz koje tvrde "da nikakvog doping prekršaja nije bilo"

12. 03. 2025. u 17:15

Komentari (0)

Istorijski rekord sirove kafe na svetskoj berzi: Zašto kafa nikad nije bila skuplja i da li je imamo dovoljno?