NATO DOLIVA ULJE NA VATRU: Razmestiće još trupa na istoku Evrope
SEVERNOATLANTSKA alijansa počela je da jača svoje vojno prisustvo na istočnom krilu i proučava mogućnost da tamo pošalje dodatne borbene grupe NATO-a da zaštite zemalja Alijanse, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare sa ministrima spoljnih poslova Finske i Švedske.
Foto: Tanjug/AP
-Počeli smo da jačamo istočno krilo Alijanse, proučavamo mogućnost da tamo rasporedimo dodatne borbene grupe NATO-a, rekao je on.
Govoreći o situaciji u Ukrajini, Stoltenberg je izrazio nadu u nastavak diplomatskog dijaloga sa Rusijom.
Stoltenberg je ponovio da se NATO „zalaže za dijalog sa Rusijom, ali da neće odstupiti od svojih osnovnih principa“, uključujući pravo da brani svoje države-članice.
-Moramo se nadati najboljem, ali se istovremeno pripremati za najgore, naveo je on, komentarišući težnju NATO-a da ojača svoje prisustvo u istočnoj Evropi.
Prema njegovim rečima, razmeštanje novih snaga Alijanse u istočnoj Evropi „ne ugrožava Rusiju“.
-NATO je odbrambeni savez. Raspoređivanje novih snaga na istoku je proporcionalno (situaciji) i ne ugrožava Rusiju. Nastavljamo da pozivamo Rusiju na dijalog u Savetu Rusija-NATO, dodao je generalni sekretar.
Foto: EPA
NATO proučava i mogućnost raspoređivanja borbenih grupa ne samo na Baltiku i u Poljskoj, već i u crnomorskom regionu, rekao je Stoltenberg.
-Takođe proučavamo i mogućnost raspoređivanja borbenih grupa na jugoistočnom krilu (u crnomorskim zemljama NATO-a – Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj), ali odluke o tome još nisu donete, istakao je on.
On je još jednom ponovio da će vrata NATO-a ostati otvorena za nove članove.
-Rusija insistira na neširenju NATO-a ni na jednu zemlju... Naša poruka će biti da će vrata NATO-a ostati otvorena, konstatovao je Stoltenberg.
Govoreći o ruskim predlozima o bezbednosnim garancijama, generalni sekretar je rekao da NATO radi na njima, kao i da se nada da će odgovor uskoro biti predat Rusiji.
Kijev i zapadne države u poslednje vreme izražavaju zabrinutost zbog navodnog povećanja „agresivnih dejstava“ Rusije u blizini granica Ukrajine. Rusija je u više navrata negirala optužbe Zapada i Ukrajine za „agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nema nameru nikoga napada, a izjave o „ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se što više vojne tehnike NATO-a rasporedi u blizini ruske granice.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je napomenulo da su izjave Zapada o „ruskoj agresiji“ i mogućnosti da se Kijevu pomogne da se odbrani od nje i smešne i opasne. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija premešta trupe unutar svoje teritorije i po sopstvenom nahođenju. Prema njegovim rečima, to nikome ne preti i ne treba nikoga da brine.
rs.sputniknews.com
BONUS VIDEO - RUSKI HELIKOPTERI „KAMOV-32“ STIŽU U SRBIJU: Najbolja mašina za gašenje požara
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
RUSKA BALTIČKA FLOTA NA VEŽBAMA: Tragaju za podmornicama, uništavaju avione, a štite ih antiterorističke jedinice (VIDEO)
24. 01. 2022. u 17:06 >> 18:12
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
KATASTROFA Koliko Ukrajina sada ima stanovnika - a koliko ih je bilo pre rata: brojevi zastrašujući, nema ljudi za obnovu zemlje
NA teritoriji pod kontrolom Kijeva ostalo je između 22 i 25 miliona stanovnika, dok ratni gubici, masovno iseljavanje, nizak natalitet i ubrzano starenje stanovništva guraju Ukrajinu ka demografskoj krizi koja bi mogla iz temelja da promeni nacionalnu, ekonomsku i društvenu strukturu zemlje, piše „Azija tajms”.
16. 07. 2026. u 19:23
Komentari (3)