PROGONE ĆIRILICU, A ŽALE SE NA STATUS HRVATSKOG U SRBIJI: Oštre reakcije političara iz susedne države zbog udžbenika gramatike

SADRŽAJ udžbenika gramatike za osmi razred "S reči na dela", u kome piše da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik i da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski - izazvao je čitav niz reakcija, a bio je tema i razgovora Aleksandra Vučića i Andreja Plenkovića na Brdu kod Kranja.

Foto Arhiva

Sve je počelo tvrdnjama hrvatskih zvaničnika da se u srpskim ucbenicima negira postojanje hravatskog jezika i zahtevom da se to ispravi.

- Podelu jezika koja se nalazi u udžbenicima izvršila je Srpska akademija nauka i umetnosti. I u tome nije bilo hrvatskog jezika. Mi bismo želeli da Srbi imaju prava kakva Hrvati imaju u Srbiji. Ukoliko smo napravili grešku, mi ćemo gledati da to ispravimo - rekao je Vučić nakon razgovora sa Plenkovićem.

A hrvatski premijer je naveo kako je rekao Vučiću da reši pitanje udžbenika u kojima se negira postojanje hrvatskog jezika, te da mu je ovaj odgovorio da će videti što može da učini.

Foto Arhiva

Istovremeno, Ministarsvo prosvete je saopštilo da se Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, koji učestvuje u izradi udžbenika, obratio Odboru za standardizaciju srpskog jezika SANU, tražeći precizno uputstvo i formulaciju o grupisanju i podeli južnoslovenskih jezika. Dobili su mišljenje koje su prosledili izdavačima i ono je uvršteno u udžbenike.

Istovremeno, predsenik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tansić kaže, za naš list, da Odbor svoje stavove zasniva na mišljenju nauke - lingvistike i sociolingvistike.

- Ističemo da treba razlikovati pojmove lingvistički jezici i politički (simbolički) jezici i preporučujemo da to pisci udžbenika objasne - kaže Tanasić.

On nam je potvrdio da je Odbor na molbu iz Zavoda za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja dopisom od 9. novembra 2020. godine dostavio svoj stav u vezi sa pitanjem definisanja južnoslovenskih jezika u udžbenicima za srpski jezik i književnost.

- Stav Odbora je da među južnoslovenske jezike treba navesti bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik. Uz srpski jezik u napomeni treba dati da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski jezik - podseća Tanasić.

IZRIČIT Dr Sreto Tanasić, Foto Arhiva

Inače, osim Plenkovića, reagovao je i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman, koji je uputio potestnu notu Srbiji, a predsednik Zoran Milanović najavio je da Hrvatska treba da razmišlja o recipročnim merama. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje ocenio je da je sadržaj u našem udžbeniku "falsifikovan", da je nedopustivo negiranje postojanja hrvatskoga jezika, koji je 24. službeni jezik EU, te da smatraju da je to "politički motivisano". A predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ocenio je da hrvatski jezik u Srbiji ne postoji. 

POHVALE DOBILI IZ EVROPE

IZ Ministarstva prosvete podsećaju da se obrazovanje ostvaruje na ukupno 16 jezika nacionalnih manjina.

- Ovakav sistem za obrazovanje nacionalnih manjina je pohvaljen od strane EU i svih relevantnih međunarodnih institucija i predstavlja primer dobre prakse u svetu.

Takođe, ovakav sistem obrazovanja na jezicima manjina nije obezbedila nijedna zemlja u okruženju - navode u Ministarstvu.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije