KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (11): Arhaično i moderno
OBJAVLjIVANjE glasova završava se u četvrtak, kada će biti poznat i dobitnik Mešine nagrade.
Foto V.N.
ALEKSANDAR JOVANOVIĆ (Beograd)
1. "SRPSKA KULTURA U 18. I 19. VEKU", Petar Pijanović (Matica srpska)
3. "ANDRIĆ I JADRAN", Svetlana Šeatović (Andrićev institut)
4. "TEKST IZA TEKSTA", Radivoje Mikić (NB "Stefan Prvovenčani")
5. "KRITIČKI OPISI", Marko Nedić ("Akademska knjiga")
Foto Arhiva
U STUDIJI P. Pijanovića vrhovi naše kulture u 18. i 19. veku dati su naučno precizno, ali u njih je, sa merom, ugrađen i analitičarev ponos zbog služenja kulturi o kojoj piše. U priču o glavnom junaku romana D. Stojanovića, nemačkom i srpskom studentu, učesniku Prvog svetskog rata, stalo je mnogo toga: od života pod prvom okupacijom, uzavrelog međuratnog Beograda, do šestoaprilskog rušenja 1941. Sa mnogo razloga, može se smatrati najboljim srpskim romanom u 2020. godini. Ukazujući na Andrićev mediteranski put, od splitske tamnice, boravaka u Trstu i Rimu, preko vezanosti za Hvar i Dubrovnik, do boravka u svojoj kući u Herceg Novom, S. Šeatović je ispričala bitnu priču o Andrićevom životu i pripovedanju. Novom knjigom R. Mikić nastavlja da dosledno ispituje jezik i smisaone prostore savremene srpske poezije. Valja posebno istaći ogled "Tekst iza teksta: Uvod u čitanje Vaska Pope". Mikić je dao jedan od najboljih tekstova o ovom, uz Ivana V. Lalića, najznačajnijem srpskom pesniku druge polovine 20. veka. Prateći značajna dela srpske proze od Vuka Stefanovića Karadžića i Stefana Mitrova Ljubiše do Grozdane Olujić i Milorada Pavića, M. Nedić se još jednom potvrdio kao jedan od njenih najpouzdanijih tumača.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
ZORAN M. MANDIĆ (Apatin)
1. "POLAZEĆI OD KRAJA SVETA", Jovica Aćin, ("Laguna")
2. "PRAVI ŽIVOT GOSPODINA STAJNICA", Srba Ignjatović ("Presing")
3. "IZMEĐU DIDASKALIJA", Đorđe D. Sibinović ("Dosije")
4. "EJDETSKE SLIKE 2", Zoran Bognar ("Skripta internacional")
5. "ARHIVOĆE", Nadežda Purić Jovanović ("Presing")
Foto Arhiva
J. AĆIN "polazeći od kraja sveta" i istorije njegovih padova, sklapa veliku priču od dva dela, nakon čijih ispričanosti o: Antifonu, Brojaču, ili Bezimenom vetru i Ponavljanju trenutaka, nastoji na njihovom kraju da odgonetne ko je "nepoznato lice", da li baš ono koje proviruje kroz pukotine stranica posvećenog mu romana, ili je ono poredbeno - gospodin Stajnic S. Ignjatović, kome je era kompjutera u posttranzicijskoj srpskoj palanci i njenoj novoj kulturi uzela (Vukovo) slovo "ć". Delo Đ. Sibinovića prezentuje književnost ovog autora kao vrsnog romanopisca i romanoadvokata. U svojim poetsko-fenomenološkim mikroesejima, esejima i refleksijama, pa i impresijama Z. Bognar nastavlja govor svoje "putničke" odiseje, kroz promišljanja i zagonetke tzv. dijalektike smrti, iliti pakla (ne)zaborava. A, na taj govor "rečitosti tišine", kao da se sanjalački veže N. P. Jovanović, tvrdeći da su današnji pesnici zaposeli prostor i vreme u kome "čovečanstvo više ne piše, već samo - crta".
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
GORAN MAKSIMOVIĆ (Niš)
1. "TILIĆ", Veroljub Vukašinović ("Pravoslavna reč")
3. "PODZEMNI TOK", Nemanja Radulović ("Službeni glasnik")
4. "KRITIČKI SPISI", Marko Nedić ("Akademska knjiga")
5. "MAŠINA", Dragan Marković (Verzalov SKZ)
Foto Arhiva
PREDLOŽENE dve pesničke knjige karakteriše težnja ka dubinskom prožimanju poezije i svakodnevnog života (D. Marković), kao i sinteza poezije i tradicijskog iskustva (V. Vukašinović). Pri svemu tome oba pesnika su posvećena istraživanju značenjskih mogućnosti jezika, oživljavanju arhaične i lokalne leksike, te govora zasnovanog na savremenim civilizacijskim dostignućima. U književnim raspravama izdvojili smo istraživanja posvećena dubinskim tokovima srpske književnosti koji se kreću od ezoterijskih do zajedničkih iskustava slikarstva i književnosti (N. Radulović), kao i istraživanja tradicijskog i savremenog u srpskoj književnosti: od V. Karadžića i S. M. Ljubiše, do M. Pavića i G. Olujić (M. Nedić). Među romanima izdvoji smo delo I. Marojevića u kojem dolazi do izražaja novi postideološki koncept imaginacije istorije i nesputano sagledavanje sveopšteg iskustva stradanja srpskog naroda u 20. veku, od Španskog građanskog rata, preko Jasenovca do NATO bombardovanja Srbije. Pri tome je suštinska pažnja usmerena na večitu borbu dobra i zla u ljudskom biću i posledicama koje taj sukob ostavlja na istorijsko, individualno i kolektivno iskustvo.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
LjILjANA LUKIĆ (Bijeljina)
1. "PROMETEJEV ČVOR", Ranko Pavlović ("Art print")
2. "ITAKA", Miroljub Todorović ("Presing")
3. "SREMSKOKARLOVAČKE TERCINE" Nenad Grujičić ("Brankovo kolo")
4. "OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")
5. "TREMOR", Branislav Zubović (Udruženje književnika Srbije)
Foto Arhiva
ZBIRKOM ispevanoj u formi soneta, R. Pavlović, preobražavajući duhovna stanja u bisere poetskog mnogozvučja, otkriva najtananije drhtaje duše. Pored tematske razuđenosti, ističe se posebna aktuelost pesama o pošasti našeg vremena koroni. Tvorac signalizma M. Todorović, novom poetikom provokativnih misaonih i jezičkih valera, predočavajući ih i u najnovijoj zbirci "kratkih priča i snova...", stvara prozu na razmeđi stvarnog i fiktivnog. N. Grujičić ostavlja svedočanstvo o Sremskim Karlovcima, duhovnom centru i jezgru kulturne elite. Lucidna zapažanja, uspelo baratanje raznovrsnim metrom tercine, uz opijenost predelima, darovala nam je neobično uspelu poetsku zbirku. Romaneskna struktura I. Marojevića, obuhvatajući dug vremenski period i događaje iz istorije, pruža fresku događanja zasnovanu na, kako pisac ističe, "nestandardnim opažajima kazivača". B. Zubović ispisuje stranice svoje knjige koja nije bez uplitanja tradicije i artefakata prošlosti, ali ni bez specifičnosti korespondencije s dušom i njenim "zvucima" tremora.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
RASPADA SE PARTNERSTVO SA PUTINOM: Ukrajina dobila ključnog saveznika u NATO-u
PRE otprilike deset godina, rat u Siriji pomogao je da se stvori neočekivano partnerstvo na Bliskom istoku između Turske i Rusije. Međutim, ono se sada raspada, tvrdi Njujork tajms. Naime, Turska snažno pomaže Ukrajini da stvori uporište u delu sveta gde je ruski predsednik Vladimir Putin ranije uživao značajan uticaj.
08. 06. 2026. u 09:25
"AKO KORISTIŠ MEGAFON, ONDA TO NEMOJ NAZIVATI PISMOM" Peskov oštro o Zelenskom: Da je zaista želeo da ga preda Putinu, mogao je to da učini
DA je Vladimir Zelenski zaista želeo da preda pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mogao je to jednostavno da učini, bez javnog objavljivanja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
07. 06. 2026. u 13:37
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)