ZAŠTO PRIVATNE ZBIRKE POSTAJU ZNAČAJNE: Neviđeno blago za koje se nikada do kraja neće saznati
SVE više se u našoj javnosti obraća pažnja na privatne kolekcionare, na kolekcionara kao kustosa.
Neviđeno blago krije se u privatnim zbirkama i nikada se do kraja neće saznati šta od umetničkih dela poseduju pojedinci. Mnogi ne žele da javnost informišu o svom posedu, ali još je više onih koji nisu u mogućnosti da prikažu predmet svoje posvećenosti, tragove svoje ljubavi. Sakupljanje ne samo umetnina je zarazno, ako se ozbiljno shvati - posle jednog unesenog predmeta u kuću, nastavlja se doživotno. Zato treba medije otvoriti za priče o kolekcijama i kolekcionarima, koji su često najzanimljiviji ljudi u svetu umetnosti, jer svaki ima drugačiju povest i svoje metode sakupljanja. Na nemačkom jeziku je objavljena i knjiga o psihologiji kolekcionarstva. Kod nas se najčešće sakupljaju knjige i slike.
Nikola Bogdanović, iz ugledne i stare građanske porodice u Sremskoj Mitrovici, počeo je da se bavi sakupljanjem umetničkih dela 1980. godine. Ove godine njegova zbirka slavi četrdeset godina postojanja i doživela je ozbiljno priznanje. Manji deo nje bio je izložen na drugom delu izložbe "Srpsko slikarstvo XX veka", posvećenom periodu 1950-2000. godine. Izložbu prati obimna knjiga Nikole Kusovca o delima iz privatnih zbirki na četiri stotine pedeset i šest strana, u kojoj je predstavljeno šesnaest radova iz kolekcije porodice Bogdanović. Zbirka je u više navrata bila obimnije prikazana u Novom Sadu i Beogradu, broji oko četiri stotine dela, a u delatnost sakupljanja uključeni su, osim osnivača zbirke Nikole, i supruga Ivanka, ćerka Tijana i sin Petar.
U druženju sa čuvenim kolekcionarom Rajkom Mamuzićem, Bogdanović je počeo sakupljanje, što mu je omogućilo da dođe do kapitalnih dela srpskog modernizma. Najveći deo zbirke porodice Bogdanović čine slike, a u manjem obimu skulpture i crteži, međutim, svaki predmet je pored znatnog obima kolekcije pažljivo odabran i ima veliku umetničku vrednost. Reč je o ostvarenjima malog, srednjeg i većeg formata, a često su to radovi među najboljim u opusima srpskih modernista, kapitalni po značaju. Zbirka je strogo koncepcijski zasnovana, slike i skulpture su isključivo iz perioda visokog modernizma, najspontanijeg i najbogatijeg u našoj novijoj umetnosti. Reč je o modernoj i apstraktnoj umetnosti, bez prisustva Mediale, nove figuracije i fantastike bilo kakve vrste (osim jedne slike Milana Popovića), kao i bez međuratnih i majstora devetnaestog veka. Takođe u smislu celovitosti, izostaju radovi krajnje avangardnih delatnika, kao i sva dela u kojima je naglašeno prisutna naracija. Birana sa pažnjom i ljubavlju, isto tako promišljeno postavljena u velikoj kući u centru Sremske Mitrovice, na zidovima visine četiri metra, ostvarenja iz kolekcije porodice Bogdanović uzor su kako idejno i kvalitativno treba formirati zbirku srpske i uže gledano vojvođanske umetnosti.
Preporučujemo
MINISTAR ĐORĐEVIĆ: Povratak 166. strane Miroslavljevog jevanđelja dokaz bratskih odnosa
16. 07. 2020. u 20:45
FILM O STRADANjU SRBA U NDH Ministarstvo: "Djeca Kozare" zasluženo podržana od FCS
21. 07. 2020. u 15:21
KANDIDAT ZA RUMUNSKOG PREDSEDNIKA ĐORĐESKU: Ukrajina je izmišljena država, biće podeljena sto posto
KANDIDAT za predsednika Rumunije Kalin Đorđesku izjavio je da je Ukrajina „izmišljena država“ koju će podeliti susedi.
30. 01. 2025. u 13:44
BRITANSKI EKSPERT: Imamo posla sa diletantom – Zelenski ne može da podnese da je kraj
ŠEF ukrajinskog režima Vladimir Zelenski podsvesno ne može da prihvati temu povlačenja ukrajinskih snaga u zoni borbenih dejstava, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris
30. 01. 2025. u 07:58
DONOSI NESREĆU UKUĆANIMA: Veruje se da jedna stvar nikako ne sme da se stavi u kovčeg pokojnika
VRLO često se ljudi iznenade kada vide običaje u pojedinim delovima naše zemlje vezano za sahrane, a prenosili su se sa kolena na koleno i sve do danas opstali.
02. 02. 2025. u 08:45
Komentari (0)