OŠTRINA SATIRIČNOG POGLEDA NA PLANETU: "Novosti" 57. put biraju najbolje novinske karikature na konkursu u čast Pjera Križanića

U ČAST karikaturiste, novinara, esejiste, pisca i jednog od osnivača "Ošišanog ježa", Petra Križanića (1890-1962), koji je u istoriju ušao pod pseudonimom Pjer, legendarni glavni urednik "Večernjih novosti" Slobodan Glumac i karikaturista Dragan Savić, ustanovili su 1967. godine nagradu za najbolju novinsku karikaturu, za koju je 57. put raspisan konkurs, koji će biti otvoren do 20. oktobra.

Foto: Z. Jovanović

Prema propozicijama, o odličjima - "Zlatnom", "Srebrnom" i "Bronzanom Pjeru", nagradi za portret "Ranko Guzina", kao i priznanju za najbolji rad mladog karikaturiste, na zasedanju, u redakciji "Novosti", odlučivaće specijalni žiri.

Prvog "Pjera", 1967, dobio je slovenački autor Albin Rogelj za "Osmerac na jugoslovenski način". Na spisku laureata našla su se gotovo sva vrhunska imena jugoslovenske i srpske karikature. Zlatnu istoriju ove nagrade ispisali su Dragan Savić, Ivo Kušanić, Sunčica Božinovska, Zoran Jovanović, Ranko Guzina, Jugoslav Vlahović, Špiro Radulović, Nedeljko Ubović, Aleksandar Blatnik, Dušan Ludvig, Dušan Petričić, Predrag Koraksić, Muhamed Đerlek, Dragan Rumenčić, Jovan Prokopljević, Luka Lagator, Gane Milanović, Milanko Kaličanin, Jovo Škomac, Goran Divac, Zoran Petrović i mnoga druga oštra pera. Apsolutni rekorder je Tošo Borković, karikaturista "Novosti", koji je osvojio nagradu "Zlatni Pjer" čak pet puta!

Foto: N. Skenderija

Iz istorijata nagrade "Pjer", može se iščitavati i čitava naša kulurna istorija u više od pola veka. Jer, najznačajnija imena naše umetnosti i društvenog života bila su uključena u rad žirija koji su birali najbolju novinsku karikaturu. Tu su bili Branko Ćopić, Dušan Vukotić, Vladimir Bulatović Vib, Dušan Matić, Danilo Kiš, Igor Mandić, Olja Ivanjicki, Miljenko Smoje, profesor Radomir Lukić, Mika Antić, Vojo Stanić, Ljubivoje Ršumović, Jovan Ćirilov, Duško Trifunović... O najboljim karikaturama odlučivali su i Gordan Mihić, Predrag Matvejević, Boro Drašković, Aleksandar Popović, Slobodan Mašić, Milovan Vitezović, Dušan Kovačević, Bogdan Kršić, Petar Kralj, Caja Radojčić, Emir Kusturica, Siniša Kovačević, Ljubomir Simović, Dragoslav Mihailović. A Zuko Džumhur je i žirirao i osvajao nagrade.

O jedinstvenom konkursu "Novosti" su i pisali mnogi, a među njima je bio i Ivo Andrić. Naš jedini nobelovac je zabeležio:

- Nije laka stvar ni mali napor ni neznatna žrtva gledati celog veka ljude i svet oko sebe očima karikaturiste. Moći tako videti i umeti tako prikazati društvo i čoveka u njemu, a ne podleći profesionalnoj deformaciji, ne pasti u pesimizam i negaciju, ne otuđiti se od sveta i ljudi, to pokazuje veliku latentnu snagu i ravnotežu duha, urođenu blagorodnost i čistotu.

Zlatni "Koka-kola - Kvas", rad Jugoslava Vlahovića

Vlahović prošlogodišnji pobednik

Prošle godine su na konkurs za najbolju novinsku karikaturu pristigla 433 rada iz pera 124 autora. Od toga se izbor od 112 karikatura seniora i 11 radova mladih autora našao na izložbi, održanoj u prvoj polovini decembra u galeriji RTS-klub. Nagradu "Zlatni Pjer" osvojio je Jugoslav Vlahović, za karikaturu "Koka-kola - Kvas", "Srebrni" - Miodrag Ivanišević za "Bonton" i "Bronzani" - Muhamed Đerlek Maks, za "Čamac". Priznanje "Ranko Guzina" za najbolji portret pripalo je Konstantinu Grosu, koji je nacrtao košarkaškog trenera Svetislava Pešića. Nagrada za najbolji rad mladog autora pripala je Anji Mitrović, za karikaturu američkog pisca Edgara Alana Poa.

Prvi pobednik Albin Rogelj, 1967.

"Koprive" i Grgeteg

Prve radove protiv austrougarske politike, pod pseudonimom Pjer, Križanić koji je rođen u Glini, objavio je 1908. godine u zagrebačkom satiričnom časopisu "Koprive". Iz političkih razloga 1911. prekinuo je saradnju sa časopisom i kratko boravio kod rođaka u Srbiji. Manje je poznato da je tom prilikom sa Urošem Predićem oslikao ikonostas u manastiru Grgeteg. Posle Prvog svetskog rata preseljava se definitivno iz Zagreba u Beograd, gde čitav radni vek provodi u "Politici". Autor koji je svojim delom zadužio jugoslovensku i srpsku karikaturu, umro je 1962.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije