KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (5): Kad pesme postanu poezija
EGZISTENCIJALNI trenutak u kome nastaju stihovi.
STOJAN ĐORĐIĆ (Beograd)
1. "POETIČKI IZAZOVI I DRUGI OGLEDI", Marko Nedić ("Akademska knjiga")
3. "PSIHOLOGIJA GRAVITACIJE", Nenad Šaponja ("Prometej")
4. "NASTANAK PESME", Gojko Božović ("Povelja")
5. "U KOSTRETI", Slobodan Jović ("Čigoja")
NEDIĆ pravi kritičke procene i književnoistorijske shematizacije o piscima, delima i evolutivnim procesima naše savremene književnosti, u širokom vremenskom rasponu (od 1950. do danas), ali i u višestruko utemeljenom interpretativnom pristupu. Ignjatović je jedan od retkih književnih kritičara koji nije pristao na postmodernu poetičku opasku da se književnost ograniči samo na svoj atar, a da artikulaciju kolektivne egzistencije prepusti "pozvanijima". Šaponja se usredsređuje na potragu za elementarnom senzacijom koju dobijamo rođenjem, a to je prvobitno osećanje postojanja, za šta, privučeni svačim drugim, gubimo senzibilitet. Božović govori o poetičkim temama na osnovu vlastite pesničke prakse, ne samo o tome kako piše pesme, već otkriva kako one postaju poezija, to jest, šta znače njemu, šta čitaocima, kako obeležavaju egzistencijalni trenutak u kome nastaju. Jović u lapidarnim stihovima transponuje verističku percepciju, od koje polazi, u nesuzdržanu lirsku empatiju, koju zasvođuje oreolom neizmerne svetačke brižnosti.
* * * * * * * * * * *
ANA GVOZDENOVIĆ (Kraljevo)
1. "HVATANjE MESEČINE", Gordana Đilas (GB "Žarko Zrenjanin")
2. "TOBOGAN", Saša Radojčić (KC Novog Sada)
3. "ARSENAL", Jelena Marićević Balać ("Sumatra")
4. "KRITIČARSKA AKCIJA ZORANA MIŠIĆA", Milan Aleksić ("Albatros plus")
5. "KNjIŽEVNOST IZMEĐU POLITIKE I KULTURE: BRANIMIR ŠĆEPANOVIĆ I DANILO KIŠ", Vesna Trijić (Andrićev institut)
PESME G. Đilas još jednom potvrđuju posebno mesto ove autorke na savremenoj pesničkoj sceni. Često izgrađene u preplitanju dva glasa, one pred nama vaskrsavaju minule događaje i ličnosti iz intimne prošlosti. Saša Radojčić završava pesničkim "Vjeruju", tekstom u kome podvlači i eksplicira vlastitu poetiku: pesnička veština se u značajnoj meri zasniva na umeću autora da govoreći o onome što jeste kaže ponešto i o onome čega nema. U stihovima J. M. Balać prepliću se antička i naša usmena, folklorna tradicija, a svoje mesto nalazi i raznovrsna lektira. Aleksićeva studija predstavlja vredan prilog proučavanju istorije književne kritike u nas ali i istoriji naše kulture. Autor najpre skreće pažnju na sveobuhvatnost Mišićevog delovanja: (kritičarski rad; polemička zalaganja za modernizaciju srpske književnosti i njenu autonomiju u odnosu na vladajuću ideologiju, te isticanje značaja tradicije u književnom stvaranju. Studija V. Trijić istražuje lične i poetičke korene sukoba dvojice autora različitih umetničkih senzibiliteta i stvaralačkih namera.
* * * * * * * * * * *
VLADIMIR B. PERIĆ (Kragujevac)
1. "GDE RUŽA I LOTOS CVETA: SLIKA INDIJE U SRPSKOJ KNjIŽEVNOSTI I KULTURI 19. I 20. VEKA", Nemanja Radulović ("Fedon")
2. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović ("Laguna")
3. "ARSENAL", Jelena Marićević Balać ("Sumatra")
4. "LEDENO DOBA", Goran Joksimović (Izdanje autora)
5. "DAMNATIO MEMORIAE: KAŽNjAVANjE ZABORAVOM", Đura Vlaškalić (Izdanje autora)
MONUMENTALNA monografija N. Radulovića o imaginarnom indijskom pruža nam mogućnosti dubokog sagledavanja kompleksnih interkulturnih veza Indije i Srbije. Panhumanizam, ključna reč, pokazuje da je prevladavanje uskih granica nacionalnog i okretanje ka univerzalnim sponama među ljudima - put ka svetlosti. Sveti homo viator S. Radulovića realizuje snoliko putovanje Egiptom. Poetika plača, usmerena ka bleštavom liku Oca, koji "gleda na sve ljude kao na jedno", poziva čitaoca na put gde sopstvo spoznaje sebe samo. J. M. Balać nam donosi poeziju, "gustu kao smola", koja energično povezuje ljubav i ranjavanje. Za nju je stvaranje pesama, uokvirenih Dositejem i Pavićem, slobodarsko izrastanje svetla iz sveta. Dvosferna, zbirka Gorana Joksimovića, elijadeovski oscilira između svetog i profanog. Dominantni pesnički glas, okrenut antičkoj filozofiji, empatično poziva na jačanje zajedništva među ljudima. Porodični roman Đure Vlaškalića natopljen je restaurativnom nostalgijom. U njemu pisac formira zavičajni hroničarski okvir usmeren na Sivac, centralni topos pripovedanja.
* * * * * * * * * * *
STEVAN JOVIĆEVIĆ (Beograd)
1. "U KOSTRETI", Slobodan Jović ("Čigoja")
3. "GIBANjE SENKE", Slađan Milošević (NB "Stefan Prvovenčani")
4. "ARSENAL", Jelena Marićević Balać ("Sumatra" izdavaštvo)
5. "UNUTRAŠNjI RELjEFI", Sanja Savić Milosavljević ("Bedem knjige")
TEMATSKO-motivski i stilsko-poetički raznolik, nov poetski rukopis S. Zubanovića, predstavlja rezime jednog od naših najznačajnijih savremenih pesničkih opusa. Lirske minijature S. Jovića značenjski uvezuje hrišćanski dobrostiv pesnički subjekt koji u nemilosrdnom i duhovno ispražnjenom aktuelnom dobu traga za autentičnošću. Veristički uverljive pesme iz nove zbirke S. Miloševića prepoznaju se po obilju gradskih prizora koje percipira i potom simbolizuje melanholična i flanerstvu naklonjena lirska instanca. Natopljena militarističkom i erotskom metaforikom, nova pesnička knjiga J. M. Balać izdvaja se po nesvakidašnjem spoju erudicije, avangardističke žestine i pop-folk kulture. U isti mah intimistički topla i angažovana, prva zbirka poezije S. S. Milosavljević raskriva zloslutna naličja savremene civilizacije i nalaže samoosvešćenje.
Preporučujemo
KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (4.): Lirska topografija duše
11. 02. 2024. u 18:00
KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (3.): Poezija nadvisila prozu
10. 02. 2024. u 18:00
KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (2) : Izazovi za pasionirane čitaoce
09. 02. 2024. u 13:42
MERKELOVA PROGOVORILA O PUTINU: Jednu stvar posebno istakla - "Imao je osećaj za to"
BIVŠA nemačka kancelarka Angela Merkel opisala je u svojim memoarima prvi susret sa Donaldom Trampom, a takođe je govorila o ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i Ukrajini. Odlomke iz knjige objavili su nemački mediji.
21. 11. 2024. u 11:45
RUSIJA POSTALA GLAVNI "IGRAČ" U EVROPI: Ovo se desilo prvi put od proleća 2022. godine
RUSIJA je u septembru prvi put od proleća 2022. postala glavni snabdevač gasom Evropske unije, prenosi RIA Novosti, pozivajući se na podatke Evrostata.
21. 11. 2024. u 11:32
MNOGI NE ZNAJU: Šta knez Mihailo pokazuje prstom
SPOMENIK knezu Mihailu Obrenoviću na Trgu republike postao je glavno gradsko sastajalište Beograđana i njihovih gostiju. Međutim, od mnogih ćete čuti da se sastaju ne kod Kneza već “kod konja”.
21. 11. 2024. u 09:47
Komentari (0)