DIJALOG SA"PEJZAŽOM": Tradicionalna izložba "Kritičari su izabrali" u Likovnoj galeriji KCB

M. KRALj

12. 01. 2022. u 09:42

IZLOŽBENU godinu Likovna galerija Kulturnog centra Beograda tradicionalno započinje sredinom januara, postavkom "Kritičari su izabrali", čiji je autor jedan od prethodnih dobitnika "Lazara Trifunovića", kao i dodelom ove nagrade novom laureatu i uručenjem priznanja DIUS-a, za najbolju izložbu.

ДИЈАЛОГ САПЕЈЗАЖОМ: Традиционална изложбa Критичари су изабрали у Ликовној галерији КЦБ

Ana Ereš

Tako će od petka pred publikom biti "Apstraktni pejzaži 2.0", autorke Ane Ereš (dobitnica za 2017), a istog dana u podne će plaketa sa likom profesora Trifunovića (rad vajara Mihajla Paunovića) biti predat Slađani Petrović Varagić, za autorski video-serijal o 58. Oktobarskom salonu, a diploma DIUS-Sonji Jankov, za "(De)konstrukcije prostora: Arhitektura drugim sredstvima" u KC Pančeva.

- Pre tačno šezdeset godina (1962.) u Likovnoj galeriji KCB otvorena je izložba "Apstraktni pejzaž", nastala prema kustoskoj koncepciji Alekse Čelebonovića - ističe Ana Ereš, čiji izbor je svojevrsni komentar te postavke važne za istoriju Likovne galerije KCB.

Pojam apstraktni pejzaž, kako tvrdi autorka "unapređene verzije", Čelebonović je preuzeo iz francuske likovne kritike i prilagodio potrebama lokalne umetničke scene. Ta izložba bila je svojevrsni pregled geneze apstraktnog slikarstva na jugoslovenskom prostoru, kroz transformaciju pejzaža u delima Petra Lubarde, Lojza Spacala, Stojana Ćelića, Miodraga B. Protića, Milutina Mitrovića, Slavoljuba Bogojevića, Otona Gliha, Frana Šimunovića, Staneta Kregara, Radomira Damnjanovića Damnjana i Mome Markovića.

Izložba "Apstraktni pejzaž 2.0", prema rečima njenog kustosa, se ne ograničava na formalno apstraktni jezik slike, već okuplja umetnike koji sa različitih polazišta preispituju pejzaž kao žanr, motiv ili kontekstualni i jezički okvir:

- Imajući u vidu medijska usložnjavanja slike koja su se odigrala u proteklih šezdeset godina (a i duže), izložba ne okuplja samo primere slikarstva, već i srodnih medija fotografije i videa - naglašava Ana Ereš, u čijoj su se selekciji našla dela Dušice Dražić, Siniše Ilića i Bojana Đorđeva, Ivane Kličković, Žolta Kovača, Nikole Markovića, Gorana Micevskog, Vladimira Nikolića, Ivana Petrovića, Ivana Šuletića.

Pored "Trifunovića", Ana Ereš, inače, naučna saradnica na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, osvojila je i nagradu "Pavle Vasić" i to prošle godine za knjigu "Jugoslavija na Venecijanskom bijenalu (1938-1990): kulturne politike i politike izložbe". Kao istraživač modernizma, istorije izložbi i jugoslovenskog umetničkog prostora u 20. veku, objavila je, kao autor ili koautor, i dela "Mrđan Bajić: skulptotektura", "Skulptura: medij, metod, društvena praksa" i "Marko Čelebonović".

NOVE FREKVENCIJE ŽIVOTA

U PETAK će u KCB biti otvorene još dve postavke. U Galeriji "Artget" će biti predstavljene fotografije Milice Mrvić, na izložbi "Za uspomenu i dugo sećanje", čiji je kustos Ivan Manojlović, a u galeriji "Podrum" samostalnu izložbu imaće Tereza Kos. Kroz pokretne i nepokretne slike, zvuk i muziku, dijagrame i mape, autorka kreira kakofoniju u oku i uhu posmatrača, i kako kaže, time otvara prostor za kreiranje novih frekvencija života.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
pogledaj sve

Komentari (0)

SRBI ĆE BITI PONOSNI: Evo kako se zove sin Nikole Jokića (FOTO)