VEČITI INOVATOR: Sećanje na izdavača i humanistu Vidaka Perića (1932-2021)
U BEOGRADU je, u 89. godini, od posledica kovida, preminuo Vidak Perić, čovek koji je ostavio neizbrisiv trag u srpskom i jugoslovenskom izdavaštvu.
Vidak Perić, Foto Arhiva
Rođen 1932. u Šeremetu, selu blizu Đakovice, kao dečak je gledao kako mu kuću spaljuju Albanci iz susedstva dok su mu stariji brat i otac bili na frontu. Zbog toga je porodica prebačena u Ravno Selo u Bačkoj, gde je završio osnovnu školu a gimnaziju u Vrbasu.
Istoriju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i zaposlio se u Redakciji za istoriju Crne Gore i kasnije postao njen sekretar. U organizaciji ove redakcije napisano je pet tomova "Istorije Crne Gore", knjige koje su, kako je isticao, "značajno doprinele buđenju godinama zatirane svesti ne samo o srpskom poreklu Crnogoraca, već i o sudbinskoj povezanosti dve zemlje".
Na čelo "Narodne knjige" došao je 1970, u vreme kada je ova izdavačka kuća bila na ivici opstanka. Zahvaljujući preduzimljivosti i neumornoj energiji, Perić je u sledećih nekoliko godina ovu kuću uzdigao u vrhove izdavaštva, ali su objavljena dela naišla i na oštra politička osporavanja. Posebno su napadane knjige "Slom Kraljevine Jugoslavije u Aprilskom ratu 1941", trotomna knjiga "Jasenovac", "Knjiga o Kosovu", "Ispljuvak pun krvi", dnevnik Živojina Pavlovića o studentskim demonstracijama 1968, "Masoni", "Saveznici i jugoslovenska ratna drama"...
Perić je pet godina bio i direktor i glavni urednik izdavačkog preduzeća "Književne novine", potpredsednik Skupštine opštine Stari grad, u dva mandata predsednik Skupštine izdavača i knjižara Jugoslavije i predsednik Udruženja izdavača i knjižara Srbije. Uspešno je predstavljao naše izdavače na mnogobrojnim sajmovima knjiga, od Frankfurta i Pariza, do Moskve i Pekinga.
Radni vek završio je kao direktor i glavni urednik "Prosvetnog pregleda", ali i posle toga je nastavio da se bavi knjigom, objavljujući značajna dela iz istorije srpskog jezika i književnosti u preduzeću koje je osnovao sa sinom i prijateljima.
- Smrću Vidaka Perića, zapaženog privrednika, izdavača i humaniste, nestao je iz životne arene vrli entuzijsta i maštoviti inovator iza koga su ostale desetine edicija.
Naročito se ističe edicija "Naši vidici" u kojoj je objavljeno više od sto knjiga, mahom bilingvalno, na srpskom, slovenačkom, makedonskom, mađarskom i albanskom jeziku.
Perić će ostati upamćen i kao čovek vedrog duha, uvek spreman da pomogne do kraja - kaže, za "Novosti", profesor dr Radomir Ivanović.
DESANKINO PISMO
ZA svoj rad Perić je dobio nekoliko nagrada, ali mu je od svih, kako je uvek isticao, bilo najdraže priznanje u vidu pisma Desanke Maksimović. Velika pesnikinja mu je, uz svoju pretposlednju zbirku poezije "Ozon zavičaja", između ostalog napisala: ..."Želela bih da Vi budete na čelu, da je blagoslovite, ne samo kao izdavač, direktor 'Književnih novina', nego da se nazovete u njenom zaglavlju i njenim glavnim urednikom. Molim Vas da mi ispunite ovu želju"...
Zapratite Nportal na Fejsbuk stranici
Preporučujemo
SILVANA JAVNO O PRELjUBI: Sudarila se kolima sa Radmilom i pretukla njegovu ljubavnicu
01. 10. 2021. u 15:43
INTERVJU Nataša Drakulić, autorka romana "Dara iz Jasenovca": Duše žrtava zaslužuju mir
29. 09. 2021. u 13:00
IGORU MAROJEVIĆU "TRONOŠKI RODOSLOV" ZA ROMAN "OSTACI DANA": Naša stradanja u 20. veku
17. 09. 2021. u 07:45
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
MAĐAR IZAŠAO NA BALKON DA POZDRAVI NAROD: Doživeo veliki šok i neprijatnost (VIDEO)
AKTUELNI premijer Mađarske Peter Mađar, doživeo je veliku neprijatnost prilikom obraćanja građanstvu.
07. 06. 2026. u 12:19
"AKO KORISTIŠ MEGAFON, ONDA TO NEMOJ NAZIVATI PISMOM" Peskov oštro o Zelenskom: Da je zaista želeo da ga preda Putinu, mogao je to da učini
DA je Vladimir Zelenski zaista želeo da preda pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mogao je to jednostavno da učini, bez javnog objavljivanja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
07. 06. 2026. u 13:37
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)