KNJIŽEVNA KRITIKA: Visoki dometi srpskog romana
KNjIGA Predraga Petrovića "Horizonti modernističkog romana", objavljena u "Čigoja štampi" 2021. godine, sastoji se od devet studija kojima su od "Bespuća" Veljka Milićevića i "Nečiste krvi" Bore Stankovića, zaključno sa "Romanom o Londonu" Miloša Crnjanskog i Andrićevim "Omer-pašom Latasom", obuhvaćeni poetički vidici srpskog romana u dvadesetom veku.
Na osnovu njih potvrđujemo svoja znanja o tome da su srpski romani s početka 20. veka u svom fokusu imali usamljenog pojedinca i njegov intimni i duhovni svet, a da su u romanima koji su nastajali nakon Velikog rata u centru sudbine junaka čija su očekivanja izneverena.
Prolazeći kroz do tada nezapamćene ratne golgote, s nadom da će nakon rata sve biti drugačije, bolje, u novonastalom miru suočavaju se s tim da je sve isto, kao pre, da i to doba karakteriše slom vrednosti, što određuje njihova raspoloženja i sudbine.
Nakon tog perioda, u drugoj polovini dvadesetog veka, modernistički junaci razmatranih romana suočavaju se s manifestacijama totalitarnog, ideološkog društva u kojem humanizam, lepota i umetnost, kao ni sam umetnik, nemaju odgovarajuće mesto.
Dve od devet studija sadrže komparativne analize i zauzimaju centralno mesto u knjizi. Reč je o studijama "Miloš Crnjanski i ruska književnost" i "Rastko Petrović i američka kultura".
U prvonavedenoj studiji autor piše: "Među određujućim momentima koji su poetički oblikovali tokove novije srpske književnosti, jesu i intenzivne veze sa ruskom kulturom.
Kao što se naša novija istorija ne može u potpunosti razumeti bez sagledavanja političkih, diplomatskih i vojnih odnosa sa Rusijom, tako se ni mnogi pisci ne mogu tumačiti bez uspostavljanja komparativnog konteksta sa ruskom literaturom. To je posebno uočljivo kada se govori o opusu autora čije je delo suštinski odredilo sudbinu srpskog modernizma u prošlom stoleću - Miloša Crnjanskog".
On potom polazi od "Dnevnika o Čarnojeviću", gde kao jedno od svedočanstava Crnjanskove opčinjenosti ruskom literaturom vidi u omiljenoj lektiri junaka tog romana koja ih zapravo određuje, a studiju zaključuje poznomodernističkim "Romanom o Londonu", zapravo razmatranjem njenog glavnog junaka, ruskog emigranta Rjepnina, kao i razlozima zašto je upravo Rus morao biti glavni junak tog romana. Studija nam donosi i eksplicitan Crnjanskov odgovor na to pitanje:
"Moj junak je morao biti Rus. Njegova zemlja je najveća - njihova tragedija je najveća. Ruska emigracija je prava emigracija. Aristokratska".
Nasuprot Vuku Isakoviču koji sanja o nepreglednim poljima Rusije i nesputanom životu, kako se u studiji "Rastko Petrović i američka kultura" kaže, Stevan Papa-Katić, junak romana "Dan šesti" sreću nalazi u prostranstvima i gradovima Amerike. Autor nam u toj studiji skreće pažnju na činjenicu da se opčinjenost junaka - Vuka Isakoviča i Stevana Papa-Katića - velikim i različitim kulturama ne bi mogla posmatrati izvan uvek aktuelnog pitanja pozicije srpskog identiteta između Istoka i Zapada. I osim što u funkciji slikanja opčinjenosti Petrovićevog romana američkom kulturom autor studije piše o Rastkovom američkom iskustvu, ističe još jedno delo naše književnosti koje u svom fokusu ima američku kulturu i potcrtava razliku u iskustvima dvoje autora koja proizilazi iz rodne perspektive. Reč je o putopisu Jelene Dimitrijević "Novi svet", objavljenom 1934. godine.
Osim dve navedene studije koje smo s razlogom istakli, i druge koje knjiga Predraga Petrovića sadrži, omogućavaju nam da proširimo dosadašnje uvide u srpski modernistički roman i njegove visoke domete, kao i da u odnosu na to, razmišljajući o tekovinama naše savremenosti, sagledamo različite karakteristike, pa i dekadentnost, nekih "romana" koji se zasnivaju na motivima vezanim za srpsku istoriju, a koji je, iz vanknjiževnih razloga, zakrivljuju.
TRAMP OTKRIO SVOJIM SAVETNICIMA: Ovu zemlju će prvu posetiti kada preuzme dužnost predsednika SAD
NOVOIZABRANI američki predsednik Donald Tramp rekao je savetnicima da želi da otputuje u Kinu nakon preuzimanja dužnosti, objavio je juče Volstrit džurnal, pozivajući se na izvore bliske razgovorima.
19. 01. 2025. u 08:22
"LjUDI ĆE UMRETI" Vatrogasci nedeljama pre užasa u Los Anđelesu upozoravali na najgori scenario
MANjE od mesec dana pre nego što su požari zahvatili Los Anđeles, grupa iskusnih vatrogasaca okupila se na Gradskom veću kako bi tražili veća sredstva.
15. 01. 2025. u 14:03
RADIOAKTIVNA TAJNA U LEDU GRENLANDA: Mreža tunela i nuklearni otpad - potencijalni problem za Trampa (FOTO/VIDEO)
KAKO se planeta zagreva, "Camp Century" - smešten na jednoj od najudaljenijih lokacija na Zemlji, oko 1.500 kilometara severno od Nuka, glavnog grada Grenlanda - postao je predmetom obnovljenog interesovanja i zabrinutosti oko toga koliko će dugo ostati zakopan.
19. 01. 2025. u 10:15
Komentari (0)