STVORIO VLASTITI SVET: Pre sto godina rođen veliki poljski pesnik Zbignjev Herbert

MOJ Herbert, mada ne samo moj već i njegove porodice, njegovih prijatelja, njegovih kolega pisaca, njegovih čitalaca u biti je veoma složena ličnost.

Foto Profimedia

Čitala sam ga najpre u prevodima Petra Vujičića. Nešto kasnije u originalu. Posle smrti Petra Vujičića 1993. godine počela sam da ga ozbiljnije čitam i prevodim. Nedavno u izdanju "Trećeg trga" dopunila sam sa dvesta pedeset strana prevode Petra Vujičića svojim, naslovivši zbirku "Izabrane pesme" (575 str.).

Na ovogodišnjem Sajmu knjiga vodila sam zanimljiv razgovor sa svojim izdavačem Dejanom Matićem o njegovom životu i raznorodnom umetničkom stvaralaštvu. U oba slučaja radi se o izuzetnoj ličnosti i izuzetnom umetničkom stvaraocu, o osobi koja je stvorila vlastiti svet, izrazivši ga pesnički neponovljivom tematikom i "jezikom". S obzirom na to da svet umetnika, posebno pesnika često biva u neskladu s poretkom sveta u kome se rodio, živeo i stvarao. Međutim, Herbert nas je obdario jedinstvenom umetnošću, koju je stvorio zahvaljujući svom jedinstvenom životu i umetničkom svetu. Rođen je 29. oktobra 1924. godine u Lavovu, u englesko-jermensko-poljskoj veoma obrazovanoj i materijalno situiranoj porodici.

Svoju prvu pesničku zbirku naslovljenu sa "Zrak svetlosti" objavio je 1956. S obzirom na to da se veoma razlikovala od socrealističke poezije brzo je bila primećena, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Međutim, još dugo nije mogao da putuje van Poljske. Živeo je od pisanja likovne kritike, objavljujući je u katoličkoj štampi. Poeziju takođe, samo po koju pesmu.

Pored poezije pisao je i eseje. 1962. objavio je zbirku eseja naslovljenu sa "Varvarin u vrtu", koja je izvrsno ocenjena u Poljskoj i u inostranstvu. O njoj se pisalo, prevođena je. U prevodu Petra Vujičića objavljena je 1990. godine u beogradskoj izdavačkoj kući "Prosveta" u tiražu 10.000. U manjem tiražu objavljena je 2006. u Beogradu, u AED studiju.

Posle posete Holandiji Herbert je napisao zanimljivu zbirku eseja naslovljenu sa "Mrtva priroda s đemom", koju sam prevela i objavila u Knjižari prota Vasa u Pančevu. Prevela sam i zbirku eseja "Lavirint nad morem", posvećenu grčkoj mitologiji, koju je tretirao kao složeni "lavirint". Objavljena je 2004. godine u izdanju "Gradca". Prevela sam i Herbertovu poslednju zbirku eseja naslovljenu sa "Kralj mrava", koju je 2013. objavio "Arhipelag".

Počeo je da piše i drame: "Filozofska pećina", "Druga soba", "Rekonstrukcija pesnika", "Čutke, komad za glasove", koje ga nisu proslavile. Najizvođenija je "Filozofska pećina", koja je u prevodu Petra Vujičića objavljena 1988. u knjizi "Gospodin Kogito" (Sarajevo, "Svjetlost").

U znatno većoj meri prevođene su i objavljivane Herbertove pesničke zbirke: "Hermes, pas i zvezda", "Studija predmeta", "Natpis", "Izveštaj iz opsednutog grada", "Rovigo", "Elegija o odlasku", "Epilog oluje" i najprevođenija i najobjavljivanija "Gospodin Kogito".

Zahvaljujući njima Herbert je postao popularan i nagrađivan najznačajnijim svetskim nagradama: "Herderova", "Lenauova", "Petrarkina", "Gabora Betiena", "Ježija Košinjskog", "Južikova" i druge, koje su mu omogućavale putovanja po zemljama Mediterana, po Grčkoj i Italiji, po Evropi: Austriji, Nemačkoj, Francuskoj, Engleskoj, Holandiji; po Americi. U svim pomenutim zemljama objavljivane su mu pesničke zbirke, posećivao je najznačajnije Festivale poezije, dobijao honorare koji su mu omogućavali da u nekoj zemlji duže boravi.

Zbog sukoba s Česlavom Milošem nije dobio Nobelovu nagradu, premda je zasluživao, s obzirom da je kao pesnik prevođen na pedesetak jezika. Od kraja šezdesetih godina smatran je jednim od najznačajnijih pisaca sveta. Umro je 28. jula 1998. godine u Varšavi.

Sahranjen je na poznatom varšavskom groblju Povonski. Tek posmrtno je nagrađen najznačajnijom poljskom nagradom Orden belog orla.

Stogodišnjica Herbertovog rođenja u Poljskoj započela je u februaru 2024. godine obeležavanjem ogromnim muralom s njegovim portretom u Varšavi, u ulici Tamka broj 47, nizom svečanosti posvećenim njegovoj ličnosti i poeziji.

Od 2010. godine postoji fondacija Zbignjev Herbert u Varšavi, koju je osnovala njegova supruga Katažina Đedušicka Herbert, koja svake godine dodeljuje Međunarodnu Nagradu Zbignjev Herbert. Poslednji je 13. maja 2024. dobio Jang Lian, kineski pesnik koji živi u Berlinu. Od Srba dobio je Čarls Simić.

U Beogradu stogodišnjica rođenja Zbignjeva Herberta obeležena je obimnim izborom njegove poezije u izdanju "Trećeg trga", naslovljenom sa Izabrane pesme, u prevodu Petra Vujičića i Biserke Rajčić, razgovorom na ovogodišnjem Sajmu knjiga, gostovanjima "Trećeg trga" u nekoliko većih gradova u Srbiji.

Preporučujemo

Dodatak Kultura

0 0

PESNIČKI IDEAL NAŠAO NA BALKANU: Sabrana dela velikog Ruskog pisca Konstantina Leontjeva

24. 10. 2024. u 10:00

Dodatak Kultura

0 0

DOBA UTICAJA NA GLOBALNO STANjE SVETA: Vladislav Bajac o romanu "Pucanj u prazno", o kulturi Jugoslavije i SAD u doba osamdesetih

24. 10. 2024. u 07:30

Dodatak Kultura

0 0

OSVAJANjE SLOBODA: Dvodnevni skup u SANU pod nazivom "Srpska književna kritika 20. veka"

24. 10. 2024. u 12:22

Dodatak Kultura

0 0

POSVEĆENICI KNjIGE U VEKU POVRŠNOSTI: Intervju - Miloš Janković, pisac i predsednik Udruženja književnika Srbije

17. 10. 2024. u 05:00

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije