PUT KROZ ČITAV VEK: Roman Isabel Aljende "Violeta"
NOVI roman Isabel Aljende "Violeta", u izdanju "Kosmosa", epska je priča koja čitaoce vodi kroz ceo vek istorije Južne Amerike, kroz ekonomski kolaps, diktaturu i prirodne katastrofe, poput zemljotresa i uragana.
Foto EPA
Violeta del Valje, žena čiji život traje stotinu godina i koja je svedok najvećih preokreta 20. veka, dolazi na svet jednog olujnog dana 1920. godine, kao prva devojčica u porodici od petoro bučne dece. Njen život će od početka biti obeležen nesvakidašnjim događajima, kad se talasi Velikog rata još osećaju, i kada španski grip stigne do obala njene južnoameričke domovine takoreći u vreme njenog rođenja. Njena porodica će izaći netaknuta iz te krize, samo da bi se suočila s novom, kada Velika depresija u potpunosti preokrene otmen urbani život kakav je poznavala. Njena porodica gubi sve i prisiljena je da se povuče u divlji i lep, ali zabačeni deo zemlje. Tamo će postati punoletna i pojaviće se njen prvi udvarač...
Violeta del Valje priča priču o svom životu u neimenovanoj južnoameričkoj zemlji u dugačkom pismu upućenom svom unuku Kamilu. Uz svoj život, koji je obuhvatio čak dve svetske pandemije, detaljno opisuje strahote diktature sedamdesetih godina u Južnoj Americi, progone političkih neistomišljenika, ubistva i mučenja, kao i svoje strastvene avanture i velike lične gubitke.
Izuzetno uzbudljiv roman, pun topline svojstvene ovoj velikoj južnoameričkoj književnici.
Isabel Aljende je rođena 1942. godine u Peruu. Detinjstvo i mladost provela je u Čileu.
Između 1953. i 1958. godine živela je u Boliviji i Bejrutu s majkom i očuhom koji je bio diplomata, kao i njen otac. Godine 1958. vraća se u Čile, gde je od 1967. godine počela da gradi svoju bogatu karijeru radeći kao novinar u poznatim časopisima i na televiziji.
Foto promo
Tih godina objavljuje i svoju prvu knjigu. Nakon vojnog udara u Čileu 1973. godine, odlazi u egzil u Venecuelu, a od 1987. godine živi kao imigrant u Kaliforniji. Za sebe govori da je "večni stranac i lutalica".
Književnu karijeru započela je u novinarstvu, u Čileu i Venecueli. Godine 1982, njen prvi roman, "Kuća duhova", postao je jedan od najčitanijih i najintrigantnijih naslova latinoameričke književnosti. Usledili su mnogi drugi, i svi su doživeli međunarodni uspeh. Njena dela prevedena su na četrdesetak jezika i prodata su u više od sedamdeset miliona primeraka, što je čini najprodavanijom spisateljicom na španskom jeziku.
Dobitnica je više od šezdeset međunarodnih nagrada i priznanja.
Najpoznatija dela su joj "Kći sreće", "Portret u sepiji", "Kuća duhova", "Eva Luna", "O ljubavi i senci", "Paula", "Afrodita", "Ostrvo pod morem", "Japanski ljubavnik", "Posle zime", "Majina beležnica", "Tanušna morska latica", "Žene srca moga"...
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
PROBLEMI SVETA: Književnost ne nastoji da bilo šta popravlja
28. 05. 2023. u 16:00
STOGODIŠNjA ISTORIJA BEOGRADSKE FILHARMONIJE: U novi vek sa nasleđem Hristića i Tasovca
10. 06. 2023. u 19:22
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
Grom udario direktno u stado ovaca, ubio 97 sa crnim nosem - ne pamte smrtonosniji udar u istoriji
IZGUBILI godine mukotrpnog rada i tradicije.
18. 07. 2026. u 18:35
Komentari (1)