NEMA SRBINA KOJI JE PREŽIVEO LOGOR NA PAGU: Izložbu "Put bez povratka od Slane do Jasenovca" prati zahtev za spomen-pločom za žrtve

В.Ц.С.

26. 07. 2024. u 15:36

CENTAR za suočavanje sa prošlošću "Dokumenta", JUSP Jasenovac, Srpsko narodno vijeće i Kulturno informativni centar učestvovali su u organizaciji izložbe "Put bez povratka od logora Slana do logora Jasenovac", koja je je otvorena u zagrebačkom KIC tokom jula i avgusta.

НЕМА СРБИНА КОЈИ ЈЕ ПРЕЖИВЕО ЛОГОР НА ПАГУ: Изложбу Пут без повратка од Слане до Јасеновца прати захтев за спомен-плочом за жртве

Foto Udruženje Jadovno

"Dokumenta" je pre tri dana upriličila i spomen-šetnju do lokacija sa kojih su Srbi i Jevreji odvođeni u ustaške logore Slana, Metajna, Jadovno i Jasenovac. Želja organizatora je da postavka bude izložena i na Pagu, gde su se nalazili prvi logori u NDH, kako bi turisti i lokalni živalj znali šta se dešavalo na ostrvu od maja do avgusta 1941. Čak je podnet predlog gradskim vlastima Novalje, na severozapadu ostrva, da se u uvali Slana postavi spomen-ploča žrtvama, međutim nikakav odgovor nije stigao.

Foto Jadovno

Nekadašnji logor Slana

Autor izložbe Ivo Pejaković, direktor JUSP Jasenovac u ostavci, zapisao je: "U logoru su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Jevreje. Prema svedočenju retkih preživelih Jevreja, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posedice takve da, prema dosadašnjim saznanjima, ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživeli logor Slanu i Drugi svetski rat i o tome ostavili svedočanstvo. Zbog toga o događajima u logoru Slana znamo tek ono što je sačuvano u svedočanstvima preživelih jevrejskih zatočenika. Mesto logora danas nije obeleženo spomenikom ili spomen-pločom. Spomen-ploča je prvi put uništena početkom devedesetih, a potom dva puta samo u par dana nakon što su je predstavnici Koordinacije židovskih općina RH i Srpskog narodnog vijeća postavili. Čuvanje uspomena na žrtve Holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje. Zbog italijanske naredbe da se logor zatvori, najviše zbog straha od širenja epidemije, ustaše to čine te poslednje preživele odvoze u Krapje i Bročice, što su prvi logori jasenovačkog sistema. Time, zadnje žrtve logora Slana postaju prve žrtve Jasenovca."

Foto Printskrin

Ivo Pejaković

Sistem logora Gospić - Jadovno - Pag dugo nije bio u fokusu javnosti, iako su se tu dešavali prvi masovni zločini. Kako je objavila "Dokumenta" na svom sajtu, Pejaković je posle otvaranja izložbe upozorio da je izazov "postaviti spomen-ploču u logoru Slana, a da ne govorimo o spomen području s muzejem ili info-pločama koje bi posetioce informisale šta se u logoru događalo".

Istoričarka Nataša Mataušić upoznala je javnost sa stradanjem žena u logoru Metajna, koji je otvoren 25. jula 1941, kada su stigle prve Jevrejke. One su izgladnjivane i silovane, a preživele su transportovane, preko Karlobaga i Gospića, u Jastrebarsko, pa preko Jasenovca u Kruščicu. U Kruščici su Jevrejke i Srpkinje s decom provele oko dva meseca, da bi ponovo bile transportovane u Loborgrad. Tamo je umrlo oko 200 žena.

Foto Glas Srpske

Nataša Mataušić

Tokom prve spomen-šetnje, 23.jula, Tena Banjeglav iz "Dokumente" pomenula je i Svetozara Milinova, prvog vlasnika hotela "Dubrovnik", čija je cela porodica stradala u Slani i Jadovnom, i na koje podseća "kamen spoticanja" ispred hotela.

Pričalo se i o velikom broju Srba i Jevreja, iseljenih iz svojih stanova u Palmotićevoj ulici, od kojih su mnogi završili u logorima, a jedan broj je deportovan u Srbiju. Samo od 6. do 15. jula 1941. ispražnjeno je najmanje 20 zagrebačkih stanova i kuća, u koje su se zatim uselile ustaše, a među njima i ministri Mirko Puk i Edo Bulat.

Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće i "Dokumenta" imaju i preložen tekst za spomen-ploču:

"Podižemo ovu spomen-ploču u znak sećanja na žrtve ženskog logora Metajna i muškog logora Slana, koji su delovali u sklopu logorskog kompleksa Gospić - Jadovno - Pag. Ovaj kompleks ustaških logora smrti, uspostavljen na osnovu rasnih zakona NDH, otvoren je sredinom aprila i zatvoren krajem avgusta 1941. U njemu su mučeni i ubijani Srbi i Jevreji, te antifašisti, politički protivnici ustaškog režima. Potomci žrtava ustaškog terora NDH (rasnih zakona NDH)."

Sledeća spomen-šetnja biće održana 23. avgusta, u 19 sati.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

BURA SE NASTAVLJA! Da li je moguće? Evo šta će biti sa ATP listom posle sramnog kažnjavanja Sinera koji je priznao doping