SUDBINA 109 NESTALIH TRI DECENIJE NEPOZNATA: Pre 29 godina počela hrvatska akcija "Bljesak", u kojoj je ubijeno i osmoro dece mlađe od 14

HRVATSKE oružane snage su 1. maja 1995. godine izvršile agresiju pod kodnim nazivom "Bljesak" na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpska Krajine, u vreme kada je ta oblast bila pod zaštitom UN.

FOTO: Arhiva novosti

Protiv zapadnoslavonskih Srba, 15.000 žitelja i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, podseća Savo Štrbac iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".

- Zaštitne snage UN su se, budući na vreme upozorene od hrvatskih generala, povukle na bezbedna mjesta, prepuštajući svoje "štićenike" na milost i nemilost agresoru. Sećajući se Jasenovca iz 1941. i Pakračke Poljane iz 1991, narod Zapadne Slavonije krenuo je u egzodus prema Srpskoj. Na putu prema "mostu spasa" na reci Savi sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. Ranjenici su klani ili gaženi tenkovskim gusenicama - priča Štrbac.

Prema "Veritasovim" podacima, u ovoj akciji poginule su i nestale 283 osobe, uključujući 114 civila. Među žrtvama je 56 žena, osmoro dece do 14 godina i 75 osoba starijih od 60. Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 174 osobe, a kao nestalo vodi se još 109, među kojima je 46 civila, uključujući i 23 žene. Od 148 ekshumiranih posmrtnih ostataka iz grupnih grobnica, do sada ih je 122 identifikovano. I kad se identifikuju ekshumirani a neidentifikovani (26), ostaju nepoznata grobna mesta za 83 posmrtna ostatka.

Najviše su stradala dva sela sa pretežno srpskim stanovništvom - Medari sa 22 žrtve, uključujući 11 žena i troje dece, i Paklenica sa 20 žrtava. Najteže je stradala porodica braće Vuković iz Medara, Ranko i njegova supruga Anđelija, sa decom Goranom (11) i Gordanom (8), te Milutin i njegova supruga Cvijeta i njihova kćerka Dragana (7).

FOTO: Arhiva novosti

- Oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, od kojih su mnogi prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu. Hrvatski sudovi su osudili veliki broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvora za razne ratne zločine, koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture zloglasne Lore u Splitu - podseća Štrbac.

Civili koji nisu mogli ili nisu hteli da napuste domove, smešteni su u logore za civile, a za to vreme pravoslavni hramovi i srpska imanja su opljačkani, opustošeni i uništeni. Uskoro su i ovi civili, uz pomoć zaštitnih snaga UN i humanitarnih organizacija, preveženi u Srpsku i Srbiju, i od njih se do sada vratilo tek oko hiljadu i po, uglavnom starijih.

Savet bezbednosti UN je Rezolucijom 994, od 17. maja 1995, od Hrvatske zatražio da povuče snage iz zone pod zaštitom UN, a od sukobljenih strana da se povuku iz zone razdvajanja uspostavljene Zagrebačkim sporazumom o primirju iz 1994. Hrvatska je ignorisala ovu rezoluciju jer nije imala ultimativan karakter, niti je propisivala kaznene mere.

Haško tužilaštvo nikada nije otvorilo intenzivnu istragu za zločine u akciji "Bljesak", kao što Hrvatskoj SB nikada nije uveo sankcije zato što je kao članica UN izvršila agresiju na zaštićenu zonu. Ali je zato Haško tužilaštvo već 25. jula 1995. godine optužilo tadašnjeg predsednika RSK Milana Martića da je 2. i 3. maja 1995. godine "za odmazdu izdao naređenje vojnim organima RSK da granatiraju Zagreb", zbog čega je poginulo šest civila, za šta je osuđen na 35 godina zatvora.

Pred nacionalnim pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH, protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka za zločine nad Srbima u toj akciji, koji nisu odmakli dalje od predkrivične faze.

FOTO: Arhiva novosti

U avgustu 2021. godine iz Tužilaštva BiH u Hrvatsku je upućena zamolnica o ustupanju krivičnog gonjenja protiv 14 hrvatskih komandanata koji su učestvovali u akciji "Bljesak", inicirano krivičnim prijavama Centra javne bezbednosti Banjaluka iz 2006. i 2007, koju je Vlada Hrvatske odbila po hitnom postupku.

S druge strane, u martu 2020, na zagrebačkom Županijskom sudu, posle višegodišnjeg postupka, nepravosnažno su u odsustvu osuđeni Milan Martić, na sedam godina zatvora, i Milan Čeleketić, komandant SVK, na 20 godina zatvora, zbog "osvetničkog raketiranja i granatiranja hrvatskih gradova (Zagreba i Karlovca) nakon vojno-redarstvene akcije Bljesak", iako su ispaljivanje raketa naredili u toku izvođenja hrvatske agresije kao upozorenje da se obustavi napad na srpsku oblast pod zaštitom UN. Drugostepena presuda u odnosu na Martića je pravosnažna, dok Čelekitić, s obzirom da mu je izrečena maksimalna kazna, ima pravo na žalbu trećestepenom sudu.

Preporučujemo

Reportaže

0 5

"NA RAZMENI NIJE IMAO KO DA ME ČEKA": Dečaku iz Srebrenice Bošnjaci ubili čitavu porodicu jer su Srbi

14. 04. 2024. u 22:02

Društvo

0 0

ČEKAJU SE OPTUŽNICE ZA ZLOČINE U LORI, "BLjESKU" I "SLUČAJU MERČEP": Dve trećine gonjenih za ratne zločine u Hrvatskoj su Srbi

26. 03. 2024. u 17:12

Društvo

0 4

U JAJINCIMA NAJVIŠE ŽRTAVA POSLE JASENOVCA: Počela istraživanja spomen-parka, na mestu najvećeg gubilišta našeg naroda u Srbiji (FOTO)

23. 03. 2024. u 08:00

Društvo

0 10

KRVAVI PIR ZAPOČELI NA MLADENCE: Sred Vaskršnjeg posta, ustaše i muslimanski fašisti iz handžar - divizije zverski su ubili 6.000 ljudi (FOTO)

23. 03. 2024. u 06:20

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije