PRVI NEMAČKI BROD SE VADI SA DNA DUNAVA: Počinje uklanjanje nacističke rečne flote
POMOĆNIK ministra za vodni saobraćaj Predrag Petrović rekao je da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture trenutno radi istraživanje na projektu "Uklanjanje potopljene nemačke flote kod Prahova" i da se očekuje da prvi brod iz Dunava bude izvađen ove godine.
![ПРВИ НЕМАЧКИ БРОД СЕ ВАДИ СА ДНА ДУНАВА: Почиње уклањање нацистичке речне флоте ПРВИ НЕМАЧКИ БРОД СЕ ВАДИ СА ДНА ДУНАВА: Почиње уклањање нацистичке речне флоте](/data/images/2024-02-11/451550_nemci-potop-dunav_fmob.jpg)
Potopljeni nemački brodovi uvek "izrone" pri niskom vodostaju Dunava, Foto B. Subašić
On je rekao da će istraživanje pokazati na koji način će moći da se izmeste brodovi i da je cilj uklanjanja flote da se omogući propisana širina plovnog puta i da se plovni put učini bezbednim za sve učesnike.
Petrović je objasnio da je projekat izuzetno složen i da će trajati pet godina, kao i da će od nekih 200 ili 180 brodova koji su potopljeni, gledati da izvuku 21, a možda čak i 23, u zavisnosti od toga koliko oni smetaju plovnom putu.
Potopljena nemačka flota ugrožava plovni put, jer ga sužavaju sa 180 metara, na 90 metara, dodao je on.
- Kada padne voda, odnosno u uslovima nižeg vodostaja, imamo situaciju da se brodovi bukvalno na tom delu Dunava mimoilaze, zbog potopljene flote, što nikako nije bezbedno - rekao je on.
Samim uklanjanjem, kako objašnjava Petrović, biće omogućena bezbedna plovidba, ali i brži protok ljudi i robe.
- Kompletne informacije imaćemo kada se podnese istraživački izveštaj, koji opet zavisi od stanja i uslova na terenu, mogućnosti ronjenja, snimanja, jer voda je živa stvar, a vremenski uslovi nekada idu naruku, nekada ne - rekao je Petrović.
Kako je rekao, sumnja se da na tim brodovima ima mina.
- Ljudi koji rade su profesionalci, tako su i birani i zbog toga ćemo ovaj projekat dovesti bezbedno i uspešno do kraja - rekao je on.
On dodaje da ima različitih istorijskih priča i izvora i da na to obraćaju pažnju ljudi koji rade na ovom projektu, a istraživanje će reći kako će se uopšte vaditi brodovi koji su 80 godina pod vodom.
- Definitivno je u tom konvoju postojao brod-bolnica, bili su i minolovci sa minsko-eksplozivnim sredstvima. Sama flota je brojala negde oko 220 brodova, a nekih 20 je usput potopljeno - rekao je Petrović.
Postoji određeni nivo vode kada mogu da se vade brodovi iz reke.
- Kako će biti uklanjanje, da li će se brodovi vaditi u celosti ili će se vaditi iz delova, ili će neki delovi biti samo sklonjeni sa plovnog puta to ćemo videti.
Uradićemo to da bude najbezbednije i najbolje, da se zadovolji svrha cilja i projekta, ali prvenstveno moramo paziti na bezbednost svih koji učestvuju u tom projektu - rekao je on.
Petrović je rekao da se nada da će ove godine prvi brod biti izvađen iz Dunava.
- U toku ove godine sigurno će početi vađenje. Sve zavisi od meteoroloških uslova, od brzine vode, od vidljivosti, od mogućnosti ronjenja. Na kraju, moramo zadovoljiti i određene faktore zaštite prirode, jer u nekim periodima godine ne može tu da se radi, zbog mrešćenja morune i jesetre. Nadam se i meni je želja da to bude u toku ove godine - rekao je on.
Operacija "Dunavski vilenjak"
OPERACIJA "Dunavski vilenjak" je predstavljala neuspešan pokušaj proboja oko 200 patrolnih čamaca, sanitetskih brodova i barži nemačke crnomorske flote Dunavom od Crnog mora do Beograda u septembru 1944.
Odluku da se flota potopi doneo je admiral Paul Zib, jer su i sovjetske jedinice počele da stižu do Dunava, a potapanje je urađeno 7. septembra kod Prahova i 14, 16. i 17. septembra kod Brze Palanke.
Procenjuje se da je tokom operacije "Dunavski vilenjak" potopljeno između 160 i 220 nemačkih brodova na putu od Crnog mora do luke Prahovo u blizini Negotina, a prema nekim istorijskim dokumentima, sa brodova je evakuisano 1.600 ranjenika. Nekoliko brodova je izvađeno posle rata i služili su u rečnoj floti JNA.
![PUBLIKA BILA ŠOKIRANA VENSOVIM IZLAGANJEM: Spomenuo i izbore u Rumuniji, sasuo Evropi istinu u lice PUBLIKA BILA ŠOKIRANA VENSOVIM IZLAGANJEM: Spomenuo i izbore u Rumuniji, sasuo Evropi istinu u lice](/data/images/2025-02-14/572847_tan2025-02-1414552027-0-1_kf.jpg?time=1739558680)
PUBLIKA BILA ŠOKIRANA VENSOVIM IZLAGANjEM: Spomenuo i izbore u Rumuniji, sasuo Evropi istinu u lice
UČESNICI Minhenske bezbednosne konferencije slušali su govor potpredsednika SAD Džej-Di Vensa gotovo bez aplauza, pokazuje snimak prenosa njegovog nastupa na sajtu Bele kuće.
14. 02. 2025. u 17:34
![OTKRIVEN UZROK SMRTI SRPSKE PEVAČICE: Preminula u kolima Hitne pomoći OTKRIVEN UZROK SMRTI SRPSKE PEVAČICE: Preminula u kolima Hitne pomoći](/data/images/2025-02-12/572152_jasna-bosnjakovic-nikad-nije-kasno_kf.jpg?time=1739372786)
OTKRIVEN UZROK SMRTI SRPSKE PEVAČICE: Preminula u kolima Hitne pomoći
JASNA Bošnjaković, pevačica i nekadašnja učesnica šoua „Nikad nije kasno“, preminula je iznenada u 48. godini, na putu ka bolnici.
12. 02. 2025. u 16:05
![RASKRINKAO ESTRADU: Pronađena knjiga Saše Vidića RASKRINKAO ESTRADU: Pronađena knjiga Saše Vidića](/data/images/2023-04-24/343739_vidic_kf.jpg?time=1739703299)
RASKRINKAO ESTRADU: Pronađena knjiga Saše Vidića
MODNI kreator Saša vidić preminuo je 23. aprila 2023. godine. Radio je kao stilista mnogih ličnosti, a sa nkima je bio toliko blizak da su mu poveravali svoje najintimnije trenutke iz života.
16. 02. 2025. u 11:54
Komentari (1)