FELJTON - KRVAVI ZLOČINI PO DANILOVOM ZAKONU: Po predanju sve one koji su okrvavili ruke u Kučima Bog je kaznio oduzimanjem poroda
I SAMI zločinci, a ne samo narod, nabrajaju šta je ko činio i što dočekuje. Pop Jovo Vojvodić iz Gluvoga Dola govoraše: „Neće od naše kuće traga ostajat, zašto je moj brat pop Mijailo najprvi počeo klat đecu u kolijevke, pa sad nema njega ni od njega nikoga, no mu je pusta kuća zatvorena.
I ja sam ima 3-4 đetića, sad nije do jedno živo, i njemu se ne nadam da će živjet, no će mi se trag iskopat, ka svijema zločincima i bezbožnicima.
- Marko Perazić pita je Neška Dupiljanina: ’Kako si, Neško? Odavno te nijesam gleda’.
Neško mu je odgovorio: ’Ja nikako, Marko, no mi se steče ono, kad mi reče da ne zakoljem ono dijete, e ću Bogu platit: Ja ne posluša, no ga zakla, i Bogu plati: tri sam sina ima, jednoga mi izjela zmija, jedan mi se udavaio u vodu, a jedan mi se raspa od bolesti na postelju: sad nijednog nemam živoga. Mala što sam ima i šnjim živio, sve mi se je pogubilo i Bog mi je sve moje nagrdio.’ Marko, ožalošćen, reče: ’Nemo sam sebe tako ubijat, može bit da je to Boža sudbina.’ Neško reče: ’Nije to Boža sudbina, no je to đavolja sudbina koja nagna mene i druge da koljemo đecu u kolijevke i starce, te ne Bog nagrdi, mene i druge koji smo to činjeli te se kaliježi narod s nama’. Marko reče: ’Ne kaliježi se narod no ve žali.’
Neško: ’Nema pravo niko da nas žali, zgriješio bi Bogu ko bi nas žalio.’“
- JEDAN Ljubotinjanin zapita Đoka Punišina, Kuča, odakle je, i kad mu on kaza da je iz Oraova, upita ga: „A je li sad oni dub kod ubla blizu sela?“ Kad mu Đoko kaza da jest, on mu reče: „Pod oni dub zakla je dijete u kolijevku jedan naš, eto ga slijep od oba oka, a ruke osušene.“ Za tijem mu je nabraja po sela i plemena što se je kome dogodilo, a slijepac, čujući što mu priča, reče: „Neka, Bogu fala, e sam ja i drugi ovo dočekali, dadosmo primjer narodu.“ Zdravi mu reče: „Vas žali narod da vi može što pomoć“.
Slijepi: „Ne zaslužujemo Bogu ni ljudima da nas žale.“ Zdravi: „E, jadan, zaslužuje svatko da se žali: i sveti su se varali, pa se i vi prevariste, no će Bog oprostiti onoga što se kaje.“
Slijepac malo okrijepljen, reče: „Može Bog da ni ove muke što olakša za oni svijet, a za ovi nemamo što tražit.“
- Kapetan Pavić Perazić govoraše: „Bogme, vi, Kuči, one godine, platiste od nas što nije prije bilo, a mi platismo od boga, da se ne čuje da je ko Bogu tako plaća, pa je nabraja s družinom što je ko platio Bogu.”
Naspram stravične anateme koja je nakon pohare Kuča pala na Crmničane kao vinovnike najvećih zločina, valja istaći da su Krnjičani, hrabri ratnici iz ovog crmničkog sela sa obale Skadarskog jezera, jedne od najisturenijih i najtvrđih crnogorskih busija na granici prema Albaniji, odnosno tada prema Skadru i turskoj sili, odbili da stupe u vojsku knjaza Danila i učestvuju u pokolju Kuča. Kuči im to nikada nijesu zaboravili, a povodom sto četrdeset godina od pohare, uručili su im i specijalnu zahvalnicu.
ZANIMLjIVA su i razmatranja Marka Miljanova otkud takva surovost i nemilosrdnost crnogorske vojske, kako je i po čijem naređenju počinjeno toliko zločina u Kučima:
„U prvi ma’ mislilo se da je crnogorska vojska učinjela onolika zla bez zapovijedi starijega, ka neznanija kakva, jer se nije moglo vjerovati svojijema očima i razumu, dok se nije viđelo koliko je vojvoda Mirko s tijem zadovoljan. Počem mu se nije moglo poznat, kad je na Moraču bio, da će pomislit što rđavo, no ka da je u svoju kuću odio, narod je nagađao zbog čega učini ovo. Jedni su jedno govorili, a drugi drugo, ali se brzo znade, da je knjaz Danilo naredio da tako budne, i vojvoda Mirko nije moga da ne izvrši naredbu, pa i da nije želio. Istina, moga je da ne učini cio ovaj ibret i kastig, ali naređeno mu jest bilo. Ovo su posvjedočili glavari brcki i crnogorski, koreći sami sebe za što puštiše da se ono zlo učini, čujući da narod zavidi onijema koji odbraniše, a kori i kune one koji zlo činješe. Kapetan cetinjski stari Lazo Puranov, Stefan i Mašan Perkov, Vido Bošković, pop Risto Piletić, Vule Nikolin, Sula Radović i mnogi starci ove vrste koji se nijesu budućnosti bojali, niti se stepenu i ordenu nadali, do onome velikome krstu, koji će ih s ovoga svijeta propratiti - smijau govoriti da je knjaz Danilo naredio ’i đeca u kolijevke da se kolju’ i da je reka: `Udri Kuča na božju vjeru, ako ga drugačije ufatit nemoš.`“
KAO što je poznato na inicijativu knjaza Danila Crnogorski senat je 1855.godine donio Zakonik Danila Prvog. Najznačajnije odredbe su one koje se odnose na ustavnopravna pitanja, kao što su položaj čovjeka i građanina, položaj knjaza kao vrhovnog gospodara, prava i položaj sudova i obaveze građana u odbrani otadžbine. Ovim zakonom je dovršeno rušenje patrijahalnog načina života, ukinuta samostalnost plemena, učvršćena državna vlast, što nije prošlo bez otpora. Zakonik je imao 95 članova, a njegovo donošenje je naišlo na značajan odjek u široj javnosti.
Međutim, o tome koliko je knjaz Danilo išao daleko u svom samovlašću, kako su i koliko njegovu volju poštovali i slijepo izvršavali i pojedini plemenski kapetani, govori i jedan primjer iz Crmnice koji u svom feljtonu o Novici Ceroviću navodi Duka Londrović:
„Knjaz Danilo je tražio da se primjenjuje sve što je propisano u njegovom zakoniku , a posebno je bio okrutan član 4 koji doslovce glasi: ’Koji bi se Crnogorac ili Brđanin usudio ličnost ili dostojanstvo Knjaza vrijeđati, biće isto onako kastigat kao i oni koji samovoljno čovjeka ubije’. U tome mu je svesrdno pomagao i brat, vojvoda Mirko. Odstupiti se nije smjelo ni za dlaku. Zakon su u narodu primjenjivali plemenski kapetani, nastojeći da pri tome zadovolje volju knjaževu. U tome su neki išli tako daleko da je to danas teško shvatljivo”, piše Duka Londrović i za primjer navodi slučaj iz jednog crmničkog sela.
„U tom selu, zbog nekih zađevica, došlo je do ubistva i bježanja u Tursku. Zbog 'tojaganja’, uvrijeđeni su ubili kapetana — popa Filipa Bokana. Ubice su pohvatane i zatvorene na Cetinju. Sud ih osudi na smrt. Kazna je trebalo da se izvrši u selu Bukoviku, gdje se zločin i dogodio. To naredi lično knjaz. Izvršenjem kazne po knjaževoj naredbi trebalo je da rukovodi tamošnji kapetan Milo Vojvodić.
KAPETAN Vojvodić naredi da ubicu, Iva Lukića, ubije njegov rođeni brat, Nikola Lukić. Ovaj, pod silom i pritiskom, to mora uraditi! Prilikom izvršenja kazne, drugi osuđenik, Stanko Radača, nije bio do kraja dotučen već je još pokazivao znake života. Videći to, kapetan Milo Vojvodić uze od nekog prisutnog pušku i dade je Stankovom ocu Dragu, starcu od preko 80 godina. Kapetan naredi starom ocu da dotuče svog rođenog sina, ili će i on biti ubijen! Pod pritiskom, stari Drago je morao povući oroz puške uperene u jedva živog sina. Drago je dva puta vukao za oroz, ali puška ne opali. Videći to, sin Stanko reče ocu:
'Jadan, oče, nemoj me ti biti. Ima me ko biti i bez tebe. Vidiš da sam ubijen…’ Ojađeni Drago, pošto puška ne opali, reče kapetanu Vojvodiću’: Kapetane, ti si božju prestupio, očima vidiš da puška neće iz ruku očinih pucati na svoje dijete… Videći to, kapetan drugima naredi te dotukoše Stanka Dragova.”
VEČITA ZAHVALNOST
CRMNIČKOM selu Krmnjice, koje je odbilo da čestvuju u pokolju, Kuči su uručili povelju zahvalnosti koja doslovno glasi „Zbog izuzetne hrabrosti, odbijanjem da učestvuju u drugoj pohari Kuča pod komandom vojvode Mirka Petrovića, a po naredbi knjaza Danila, kada su u Kučima posječene 243 muške glave, od djece u kolijevci do staraca i bonika, jer ne htjedoše plaćati porez Cetinju, kao ni nikada ranije turcima, odajemo zahvalnost žiteljima prijezerskog sela Krnjice u slobodarskoj Crmnici, proslavljenim borcima za slobodu i pobjednicima mnogih bitaka, posebno najžešće u tom junačkom selu, kada zarobiše 1.500 Arbanasa i podvodnom diverzijom potopiše brod kod Ckla, tako da preživjeli Turci iz boja na Krnjicama ne stigoše živi u Skadar!“
SUTRA: KNjAZ LIKVIDIRA SVE UMNE LjUDE U CRNOJ GORI
STIGAO ŽESTOK ODGOVOR TRAMPU OD PREDSEDNIKA: To je naše i tako će ostati!
PREDSEDNIK Paname Hose Mulino poručio je da Panamski kanal pripada njegovoj državi i da oko toga neće biti pregovora.
23. 12. 2024. u 08:54
PRVI SNIMCI UKRAJINSKOG NAPADA NA RILSK: Najmanje šest mrtvih i desetine povređenih, gore automobili (VIDEO)
ŠEST osoba, među kojima i jedno dete, ubijeno je u Rilsku, u oblasti Kursk, kao rezultat raketnog udara ukrajinskih oružanih snaga, saopštio je vršilac dužnosti guvernera Kurske oblasti Aleksandar Hinštajn.
20. 12. 2024. u 17:07
"SRCE MOJE, DUŠO MOJA" Dajana grca u suzama zbog Žike, a on je grli: "Setila sam se naše svadbe" (VIDEO)
"ZASLUŽIO si da te zagrlim i poljubim..."
23. 12. 2024. u 10:06
Komentari (0)