HRVATSKI KAMP IDE PRED SAVET BEZBEDNOSTI UN? Povodom planova Zagreba na teritoriji KiM - Vučić će razgovarati sa čelnikom NATO

Prema našim informacijama, argumenti Srbije biće da povećanje broja hrvatskih vojnika u misiji Kfora sa sadašnjih 34 na skoro 120 neće, pre svega, biti dobra poruka za Srbe koji žive na KiM i čija je bezbednost inače svakodnevno ugrožena. To bi značilo i da će Hrvatska ubuduće imati čak četiri puta više svojih vojnika na KiM, od recimo, Velike Britanije, i skoro duplo više od Nemačke. Posebno je alarmantno što Hrvati žele svoj zaseban vojni kamp na kosovskoj teritoriji, a ne da budu stacionirani u nekoj od postojećih baza, u kojima je trenutno 3.342 pripadnika Kfora iz 27 zemalja.

Navodno, Hrvati su "pikirali" područje Peći i tu bi mogao biti lociran i njihov vojni kamp. Za početak će njihova četa biti smeštena u okviru postojećeg kampa Kforove regionalne komande "Zapad".

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je juče uzvratio, navodeći da Srbija želi da ima dobre i korektne odnose sa svima u okruženju, ali da postupci i izjave iz Hrvatske nisu izraz poštovanja prema našoj zemlji:

- Mogli su da odbiju Kfor, ali su sa namerom doneli takvu odluku da bi dodatno unizili Srbiju. Primili smo poruku i razumeli. Srbima na KiM koji su zbog ovoga zabrinuti poručujem da se ne brinu. Za nekoliko dana ići ću u Brisel gde ću razgovarati sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, jer želimo da izbegnemo sukobe i sačuvamo mir. Svima koji misle da će biti novih "Oluja", novih pogroma i proterivanja, moja poruka i garancija je da se to neće desiti - istakao je Vučić, dodajući da su "svi oni jaki, ali da to što su planirali neće da se dogodi".

Ukazao je i da Hrvatska, iako je priznala nezavisnost Kosova, ne može da se pravi da ne zna šta Srbija misli o KiM, da se pravi da ne zna da je to naša teritorija i da na njoj živi veliki broj Srba koji imaju sećanje na stradanja u prošlosti. Vučić je naveo i da će poruka biti poslata i danas iz Gradine, gde će se obeležavati proboj i stradanje srpskih žrtava u Jasenovcu, kao i pobeda nad nacizmom u Drugom svetskom ratu.

Naši sagovornici smatraju da bi namere Hrvatske, koje je njihov ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman otkrio prilikom posete Prištini - i to tako što ih je uvio u plašt licemernih izjava da je to u korist mira i stabilnosti - mogle da dovedu region na ivicu novih konflikata, pogotovo imajući u vidu da ovo nije prvi "antisrpski" potez Zagreba kada je reč o KiM.

Pre samo nekoliko dana Hrvatska se otvoreno ponudila i da pomogne Prištini da formira svoju "vojsku", a pojavile su se i informacije da bi ova susedna država mogla u zaštitu da uzme i bivše lidere terorističke OVK kojima se sudi u Hagu i da garancije Hašimu Tačiju i ostalima da se brane sa slobode.

Šef parlamenta Ivica Dačić uzvratio je na Radmanove poruke "o povećanju bezbednosti u regionu" porukom da bi ta bezbednost sigurno bila veća ako bi Rusija napravila vojni kamp na KiM ili kada bi Srbija otvorila takav kamp u Republici Srpskoj:

- Ove najave Hrvatske trebalo bi i da imaju čvršću osudu međunarodnih organizacija. Nadam se i da će se ta tema naći i u Savetu bezbednosti UN, naravno, ako u tome ima i trunke istine. Jer, to da će Hrvatska napraviti vojni kamp na KiM je nešto što se graniči sa naučnom fantastikom. Niti je Hrvatska neka velika vojna sila, niti za to postoje neke pravne mogućnosti ako bi se za to gledala Rezolucija 1244 - naveo je Dačić.

Dačić je ukazao i da Hrvatska ovim nastavlja svoju antisrpsku delatnost u regionu, odnosno, da je u poslednje vreme počela Albance da naziva svojom braćom. Dodao je da oni i jesu "braća po oružju" iz Prvog i Drugog svetskog rata, kada nisu pucali samo na Srbe, već i po saveznicima - Amerikancima, Britancima, Francuzima. Zato ga i čudi što oni ćute na najave iz Zagreba.

Za direktora Kancelarije za KiM Petra Petkovića nema dileme da je namera Hrvatske da instalira vojni kamp u pokrajini - otvorena provokacija Srbije:

- To je najotvorenija pretnja po mir i stabilnost u regionu Zapadnog Balkana, ali i Srbima koji su ostali da žive na teritoriji naše južne pokrajine. Time se direktno krši i Rezolucija 1244, jer je raspoređivanje vojnika na KiM moguće samo u skladu sa ovim dokumentom i ničiji snovi o vojnim okupacijama ne mogu to poništiti. Zato očekujem jasnu i nedvosmislenu reakciju zvaničnika EU, koja mora stati na put ovakvom zveckanju oružjem, koje dolazi od zemlje koja je članica Unije.

I gradonačelnici deset opština sa srpskom većinom na KiM najoštrije se protive najavi Hrvatske:

- Ovo budi sećanja na pogrom, ali i akcije etničkog čišćenja "Bljesak" i "Oluja", iza kojih su ostala spaljena srpska sela i gradovi, ubijeni i nestali Srbi. Bolje bi bilo da je hrvatski ministar najavio otvaranje fabrika, a ne da zvecka oružjem - navodi se, između ostalog, u saopštenju gradonačelnika.

Predstavnik Srpske liste Igor Simić ukazao je da se kosovski Srbi nakon najave iz Zagreba osećaju ugroženije nego pre toga i naglasio da bi to, ako se obistini, od 1999. do danas bila najdirektnija pretnja miru i kršenje Rezolucije 1244.

* * * * * * * * *

ODGOVOR MINISTARSTVA SPOLjNIH POSLOVA SRBIJE HRVATSKOJ

PRESTANITE DA OBMANjUJETE JAVNOST

MINISTARSTVO inostranih i evropskih poslova Republike Hrvatske, ukoliko mu je iskreno stalo do unapređenja odnosa i regionalne stabilnosti, mora da prestane da obmanjuje javnost i pothranjuje neistine i stereotipe o Srbima i Srbiji - navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Srbije. - Republika Hrvatska, kao članica NATO i jedna od zemalja kontributora Kfora, ima i mogućnost i pravo da u propisanim međunarodno-pravnim okvirima učestvuje u međunarodnim vojnim snagama na Kosovu i Metohiji, međutim, s obzirom na tešku i traumatičnu istoriju srpsko-hrvatskih odnosa, prijatelj i dobronameran komšija ne bi smeo da sa oduševljenjem i sladostrašćem raspoređuje dodatne kontingente svojih trupa na teritoriji koju sused doživljava kao integralni deo svoje države. Ministar Nikola Selaković kaže je iz tih razloga, "razumljivo što Srbi na Kosovu i Metohiji, ali i ostatku Srbije, hrvatsku militarizaciju naše južne pokrajine ne doživljavaju kao doprinos miru i sigurnosti, već kao pretnju". Srpski šef diplomatije kaže da je Srbija na polju prava na obrazovanje i negovanje kulturnog identiteta doprinela očuvanju hrvatskog odeljenja osnovne škole u Bačkom Bregu, proširenju profila u školama na hrvatskom jeziku, osnivanju lektorata na hrvatskom, pružila podršku društvu "Jelačić"... Kada je reč o političkoj zastupljenosti Hrvata u institucijama i organima vlasti Republike Srbije, paralele sa Hrvatskom se ne mogu praviti, jer se ni po broju ni po procentima ne mogu porediti srpska manjina u Hrvatskoj i hrvatska u Srbiji, ali Srbija je otvorena da, u saradnji sa Hrvatskim nacionalnim većem, učini dobronamerne i prijateljske iskorake kako bi se Hrvatima učinili ustupci i na tom planu.

Inače hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova je nakon posete ministra Gordana Grlića Radmana Prištini navelo da je su histerične spekulacije iz Srbije usmerene protiv Hrvatske a koje aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti Hrvatske na Kosovu smešne i apsurdne. Iz MSP Hrvatske poručuje da se "ovim apsurdnim, neistinitim i netačnim insinuacijama pokušala skrenuti pažnja sa uvođenja četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u zvaničnu upotrebu u Subotici i da je cilj razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Srbiji.