PROJEKTOVANJE VELIKE HRVATSKE: Partija odvaja Srbe preko Drine od onih u Srbiji

dr Branislav Gligorijević

04. 10. 2022. u 20:00

CELOKUPNA POLITIKA Kominterne od 1924. godine, zasnovana na razbijanju Jugoslavije postavljala je na dnevni red srpsko nacionalno pitanje, upravo stoga što ga je potpuno ignorisala.

Foto: Profimedija, Arhiva Jugoslavije, Arhiv Srbije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Beograda i Vikipedija

Ideološkim konstrukcijama, na kojima je ta politika građena: o "versajskoj" Jugoslaviji u kojoj je Srbija anektirala druge jugoslovenske zemlje i pokorila druge narode, o srpskoj naciji kao "vladajućoj" koja ugnjetava sve druge narode težila je samo da nacionalne pokrete svih drugih Jugoslovena usmeri protiv jugoslovenske zajednice. Menjali su se, stoga, i pogledi na klasne odnose u Jugoslaviji: srpska buržoazija je ta koja ne samo da vrši nacionalno ugnjetavanje, nego i ekonomsku eksploataciju svih radnih masa, dok se na predstavnike drugih nacionalnih buržoazija, ma koliko predstavljali klasne ugnjetače, gledalo ponajpre kao na snage pokreta za nacionalno oslobođenje. Od 1929. godine u toj politici se ništa bitno ne menja. Politika razbijanja Jugoslavije tada se uklapa u Staljinovu doktrinu očuvanja "socijalizma u jednoj zemlji" od spoljne intervencije.

U svemu ovome najvažnije je da se princip nacionalnog samoopredeljenja i otcepljenja nije uzimao dosledno, polazeći od pojedinih naroda, već od teritorija koje ti narodi u većini ili samo delimično nastanjuju, a koje kao posebne države nisu do tada postojale i čije su državne granice nepoznate. Potpuno se ignorisala i činjenica, da se u jugoslovenskom slučaju, nacionalni interesi pojedinih naroda često ukrštaju na jednom nacionalnom prostoru. U projektovanoj velikoj Hrvatskoj, koja bi obuhvatila i znatan deo Bosne i Hercegovine i Vojvodine, u velikoj Mađarskoj kojoj bi se priključili delovi Vojvodine, u "velikoj Albaniji", kojoj bi se priključili Kosovo i Metohija, ostao bi, u znatnom broju, srpski narod u kompaktnim celinama, koji ne bi imao pravo na nacionalno samoopredeljenje i konstituisanje svoje nacionalne države. Koncept Kominterne i KPJ za otcepljenja nije se odnosio na narode, već na "istorijske" pokrajine.

Samo su pojedinci ukazali na ovaj veliki nesklad. Jedan od njih, Đuro Cvijić, upozoravao je rukovodstvo KPJ da i srpskom narodu u Hrvatskoj pripada pravo samoopredeljenja. "Hrvatski nacionalni teritorij ima oblik prstena", pisao je Cvijić, "u čijoj sredini se nalazi skoro kompaktno srpsko područje od Gline od Glamoča i od Prnjavora do Plaškoga. Baš zato sam ja u projekat 'Uputa za rad Grupe hrvatskog nac. revolucionarnog pokreta', u programskom dijelu umetnuo stav: 'Srpskom području koje se kompaktno nalazi u sredini hrvatskog nacionalnog teritorija, priznaje se pravo samoopredeljenja'".

OVAKAV STAV, međutim, neće ući ni u jedan dokument Kominterne i KPJ. Štaviše u njima će se naći zaključci kojima se srpski narod u Hrvatskoj odvaja od onog u Srbiji i nastoji tako asimilovati. U najvažnije odluke Četvrtom kongresu KPJ ušao je stav da "krupna velikosrpska buržoazija" eksploatiše ne samo rečene ugnjetene nacije već i "celokupne prisajedinjene pokrajine", što znači i srpski narod u tim pokrajinama. Ocene o "ugnjetavanju srpskog naroda izvan Srbije proširene su na stalne zahteve o proterivanju "srbijanskih okupatora" iz Hrvatske i drugih krajeva. Cvijić je opet, smatrao da mu sve to liči na frankovačku parolu, koju bi zbog nacionalne izmešanosti Hrvata i prečanskih Srba trebalo odlučno suzbijati, baš kao i "frankovačko-imperijalističku i fašističku koncepciju Velike Hrvatske do Drine i Zemuna". Još zato je to potrebnije - smatra Cvijić - što hrvatski šovinisti izbacuju u zemlji parolu: "Napolje sa Srbima iz Hrvatske", imajući u perspektivi rešenje pitanja nacionalne izmešanosti po uzoru na seobu Grka iz Male Azije i seobu Bugara iz Turske i Grčke, Trakije i Makedonije: "Nisam samo jedanput imao u zemlji prilike da suzbijam takva gledišta!"

Partijsko rukovodstvo na čelu sa Milanom Gorkićem nije se složilo s ovakvim Cvijićevim rasuđivanjem, smatrajući da bi se njegovim prihvatanjem "sišlo sa partijske linije u nacionalnom pitanju". Partijske parole nisu iste kao i frankovačke - piše Gorkić. Ali predstavimo da i jeste. Zašto je ne bi mogli istaći u tome slučaju? [,..] Prečanski Srbi su danas takođe nacionalno ugnjeteni".

"Vaš stav", pisao je Cvijić Gorkiću, "i prečanski Srbi su danas takođe nacionalno ugnjeteni", iz čega ne može da se izvuče drugi zaključak, nego da prečanske Srbe smatrate drugom nacijom od Srbijanaca, pošaljite drugu Staljinu da bi njega i Kominternu obogatili sasvim novom koncepcijom o. naciji i nacionalnom ugnjetavanju".

BONUS VIDEO: PONOVO ĆE IMATI BOŽANSTVENI ZVUK - Rekonstrukcija najvećih orgulja u Banatu

Pogledajte više