PRIZNAJTE HRVATSKI ILI NEMA PUTA U EU! Posle političara i akademici iz Zagreba spremili uslov

Ovaj službeni stav akademije dostavljen je i premijeru Andreju Plenkoviću.

Naši lingvisti i akademici poručuju da je jezik koji se danas naziva hrvatski bio još krajem 19. veka jezik Vuka Karadžića i Đure Daničića. Podsećaju da je, istorijski gledano, Hrvatski sabor još 1890. godine doneo odluku da se ozvaniči - vukovski tip književnog jezika. Poručuju kolegama u susedstvu da se prisete šta su govorili njihovi preci.
Tako akademik Slobodan Remetić kaže:

- Već 1892. godine Ivan Broz u Hrvatskom pravopisu kaže: "Izradio sam pravila uglavnome prema načelima kojih se držao Vuk i Daničić, a samo gdješto odstupio sam od njihova pisanja". U istom tonu piše i Tomo Maretić u predgovoru "Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga jezika" 1899. godine: Svi ljudi, koji o toj stvari mogu pravo suditi, slažu se u tome, da je Vuk Stefanović Karadžić do danas prvi naš pisac, što se tiče pravilna i dobra jezika, da je on za književni jezik ono, što je Ciceron bio i jest za književni latinski jezik". Možda su najpoučnije reči Franje Ivekovića pri kraju predgovora u Rječniku: "Ovo djelo moglo bi se zvati i rječnik Srpskoga jezika, i da su ga napisali Srbi, jamačno bi se tako i zvao; ali mu je po jednakom i po samim načelima Srbalja Vuka Karadžića... i Đure Daničića... ime rječnik Hrvatskoga jezika, jer su ga spisali i na svijet izdali Hrvati".

Istovremeno, u Odboru za standardizaciju srpskog jezika SANU naglašavaju da treba razlikovati lingvističke i političke jezike.

- Moguće je da je hrvatska nauka u ovim stvarima naprednija i objektivnija od srpske, ipak može se i njoj potkrasti poneka greščica. Srpska lingvistička nauka svoje stavove zasniva na činjenicama, pa i na stavovima hrvatskih filologa koji su ustanovili današnji hrvatski jezik koji tvrde da su govrili Vukovim jezikom. Tako su tvrdili i svi srpski lingvisti koji su se ovim pitanjem bavili - do ovog ultimatuma. Ko to poriče posebnost hrvatskog standarda u odnosu na srpski i ko mu negira mesto u EU? Ne znam. Kako se zove maternji jezik za hrvatsku manjinu u Srbiji? Hrvatski - kaže Sreto Tanasić, predsednik Odbora.

Takođe, Hrvatska akademija skrenula je pažnju i na to da kulturna i javna tela Srbije već godinama prisvajaju hrvatsku književnu baštinu, a osobito književnost Dubrovnika, "obrazlažući to tezom da su dubrovački pisci navodno pisali na srpskom jeziku".

Tanasić na to odgovara ovako:

- Hrvatski akademici mogu da proglase nevažećim mišljenje starih Dubrovčana, među njima i pisaca i drugih intelektualaca, da su Srbi i da im je jezik - srpski. Neka pročitaju šta je o dubrovačkom jeziku napisao veliki filolog, Dubrovčanin Milan Rešetar, koji se izjašnjavao kao Srbin katolik. Takođe, neka ponište rezultate popisa u Dubrovniku i njegovim "odlomcima" koje je doneo dubrovački Kalendar za 1898. Popis nije vršila Srbija niti izdala Kalendar. Tu stoji da ogromna većina stanovništva govori srpski jezik, tu je bilo govornika još nekih jezika, ali niko nije rekao da govori hrvatski.

Naš sagovorenik podseća na razliku u onome što je Dubrovnik bio nekada i što je danas i kaže kako nije čuo da neko ozbiljan u Srbiji poriče nacionalnu pripadnost današnjih Dubrovčana, pa i književnost koju oni stvaraju. Govoreći o ucenama na putu ka EU, Tanasić kaže da je na našoj državi da odluči po kome će određivati šta su srpska istorija i kulturna baština. Znamo, naglašava on, da samoporicanje ne donosi dobro, ni napredak na našem evropskom putu, ne donosi ni kraj zahtevima za samoporicanje.

Spoticanje oko udžbenika

U HRVATSKOJ akademiji naglašavaju da je njihova odluka doneta i zbog činjenice da se u obrazovnom programu u školama Srbije hrvatski jezik navodno lažno prikazuje kao srpski jezik koji se samo naziva hrvatskim imenom. S druge strane, srpski lingvisti poručuju da hajku na udžbenik gramatike za đake osmog razreda vode oni čiji su preci jedini na svetu imali koncentracioni logor za decu.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU