DR HRVOJE KLASIĆ ZA “NOVOSTI”: U Hrvatskoj su ustaše patriote, a ne zločinci

Autor serijala, istaknuti hrvatski istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu Hrvoje Klasić, razgovarao je sa više od trideset istaknutih stručnjaka iz Hrvatske, Srbije, BiH, Italije i Nemačke, kako bi se dobio uvid u zločinačku državu na čijem je čelu bio Ante Pavelić.

Neke od materijala javnost će videti prvi put, a posebno je obrađena i uloga kontroverznog katoličkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u vreme NDH. Serijal je sniman na različitim lokacijama, od mađarskog imanja u Janka Pusti gde su ustaše imale jedan od logora, preko Jasenovca i Blajburga, do Vatikana, Beograda...

- Razlozi iz kojih do danas nije počelo emitovanje serijala svakako nisu bili tehničke prirode. Vaši čitaoci takođe mogu da procene da li je aktuelna situacija u Hrvatskoj uticala na odnos prema tom serijalu - kaže u razgovoru za "Novosti" dr Hrvoje Klasić.

* Šta je sve prethodilo početku emitovanja serijala koji je dugo bio u bunkeru HRT?

- Pre svega, dobijena je bitka za dvanaest epizoda. Kada sam 2015. godine krenuo u ovu priču, nisam znao na šta ću sve naići i prvo sam predložio šest epizoda. Shvatili smo da bi to bilo malo i odlučili smo se za 12 epizoda, što je u nekom trenutku počelo da predstavlja problem. I tada, kao i danas, činilo mi se da je to bio samo izgovor što serijal nije počeo ranije da se prikazuje.

* Do sada u Hrvatskoj nije snimljen nijedan serijal o NDH?

- Tačno, nema snimljenog materijala. Jedan od razloga što sam se prihvatio tog posla je i taj što je odnos prema toj temi bio do devedesetih godina prošlog veka jednostran na jedan, a nakon toga, na drugi način. Komunistički pristup je bio zamenjen nacionalističkim i ono što je bilo belo postalo je crno i obratno.

* Mislite na istorijski revizionizam koji je u Hrvatskoj zavladao devedesetih godina?

- Tako je, a on je rezultirao sasvim nerealnom slikom o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i ustaškom pokretu. NDH je gotovo postala sinonim za hrvatsku državu o kojoj su vekovima sanjali Hrvati, a jedna istoričarka nedavno je iznela nakaradnu tezu po kojoj je svaka hrvatska država bolja od bilo koje jugoslovenske. Ustaše su postale prihvatljive patriote koje su činile možda i loše stvari, ali glavno je da su se borile protiv Srba, Jugoslavije i komunizma.

* Taj revizionizam je prisutan i danas?

- Prisutan je kroz nazive ulica po Milu Budaku i sličnima, nazivima paravojnih formacija po ustaškim zapovednicima, skandiranju "Za dom spremni" i zbog svega toga smo dobili potpuno iskrivljen odnos prema NDH. I zato sam smatrao za potrebno da se uradi jedan takav serijal.

* Dosta filmskog materijala je korišćeno iz Beograda?

- To je zanimljiva priča i sama po sebi bi mogla biti povod za jedan dokumentarac. Naime, niko ne zna kada je i kako filmski materijal sniman u vreme NDH iz Zagreba "otputovao" u Beograd, i sada je u vlasništvu Jugoslovenske kinoteke.

* Hoće li u serijalu biti novog materijala oko Stepinca?

- Videće se da je Stepinac pozdravio osnivanje NDH, ali i da nije bio u najboljim odnosima sa Antom Pavelićem. Nije se razočarao u NDH, već u Pavelića, a tu državu će podržavati do kraja. U samoj seriji mnogo istoričara govori o Stepincu.

* Što će, po vašem mišljenju, najviše pobuditi pažnju javnosti?

- Pre svega epizoda koja govori o Bosni i odnosu muslimana prema NDH, a biće zanimljivi i stavovi stručnjaka o saradnji ustaša i četnika. Mislim da će veliku pažnju izazvati i epizoda o Blajburgu.

* Hoće li biti reči o Jasenovcu, pre svega o broju žrtava?

- Svakako, jer dve epizode govore o teroru i snimali smo u Jadovnom i Jasenovcu. Pričali smo o tome i sa Milanom Koljaninom i kolegama iz Beograda. U serijalu, inače, govori čak tridesetak doktora nauka i istoričara.

* Koliko se politika umešala u ovu dokumentarnu seriju?

- Mene je HRT čak i tužio jer je u jednom novinskom tekstu stavljen naslov na osnovu nečega što ja nisam ni rekao. Počeli su problemi kada je nova vlast postavljala svoje ljude na Hrvatsku televiziju, a ne bi me čudilo i da su problemi bili politički motivisani. Čini mi se da postoji veliki deo hrvatskog društva kom se podilazi, pa imamo i HDZ koji neće da donese zakon o zabrani pokliča "Za dom spremni". Ne menjaju se ni nazivi ulica po ustaškim zločincima. To je nakaradno, ne mogu da zamislim da se tako nešto dešava u jednoj Nemačkoj.

DESNIČARI ODBILI

* Jesu li u seriji učestvovali i desno orijentisani istoričari koji su "nežni" prema NDH?

- Nisu, nažalost, iako sam ih zvao. Molio sam ih, ali su me odbili. Voleo bih da smo suprotstavili mišljenja.