I KULTURNO BLAGO ŽRVA TRANZICIJE: Zbog nebrige Srbija ostala bez dela Konjovića, Gvozdenovića, Popovića, Deroka, Milunovića, Zore Petrović...
ŽRTVE tranzicije, na koje dugo niko nije obraćao pažnju, jesu i vredne umetničke zbirke, godinama stvarane od novca radničke klase.
Novosti
Da se razmišljalo o kulturnom nasleđu socijalističkog društva, kada su ovi privredni subjekti odlazili "na bubanj", u stečajnoj masi se ne bi gubila dela autora koji su stvarali domaću istoriju umetnosti 20. veka. Tako se ni kolekcija nekada moćnog "Jugoeksporta" ne bi, godinama posle njegovog pada, spasavala na aukciji. Niti bi bilo potrebno odvojiti 33 miliona dinara iz državne kase kako bi se narodu vratilo ono što je bilo narodno (društvena svojina).
Za mnoge slične zbirke državna briga je stigla prekasno. One nisu imale sreće da dođu do neke javne ili kulturne ustanove, kao što se to desilo sa 148 dela, među kojima su i ona sa potpisima Konjovića, Gvozdenovića, Popovića, Deroka, Milunovića, Zore Petrović... koja će iz "Jugoeksportovog" stečaja stići u Muzej grada Beograda i pridružiti se postojećem legatu ove nekada moćne firme. Jer, osamdesetih godina Muzeju je "Jugoeksport" već poklonio 75 slikarskih i vajarskih dela izuzetne vrednosti, čiji su autori Šumanović, Predić, Meštrović, Stijović, Aralica, Vozarević, Čelebonović, Nadežda Petrović... Zato ne bi trebalo propuštati priliku da se nađu pravna sredstva kako bi se, pre nekih budućih aukcija, spaslo ono što još može: kolekcije "Geneksa", "Progresa" i drugih preduzeća čiji su stečajevi još aktuelni.
Istine radi, nisu se u tranziciji svi novi vlasnici ogrešili o kulturno nasleđe kupljenih firmi - mnoge banke preuzele su umetničke kolekcije, održavaju ih i izlažu, a kupac "Sintelona" poklonio je decenijama stvaranu umetničku zbirku Galeriji Matice srpske.