JEZIK: Gramatika srpskog jezika za osmi razred postala najveći politički problem Hrvatima
KAO da su zaboravili vreme kada su se ekstremisti u Vukovaru čekićima obračunavali sa ćirilicom, hrvatski državnici zatražili su da Srbija poštuje hrvatski jezik u srpskim udžbenicima.
Novosti
Naljutilo ih je to što u gramatici za osmi razred piše da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenački i srpski, a da srpski jezik - Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci - nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski.
Oni su lekciju protumačili kao negiranje postojanja hrvatskog jezika.
Bes je bio toliko veliki da je hrvatski premijer Andrej Plenković problem podigao na najviši nivo, pa je na Brdu kod Kranja, gde su evropski i regionalni lideri razmatrali najznačajnije teme vezane za budućnost EU, tražio od predsednika Vučića - da Srbija ispravi grešku u udžbenicima.
A da li se radi o grešci?
Srpski lingvisti kažu da nije posredi nikakva greška, nego poštovanje osnovnih pravila lingvistike i sociolingvistike. Upozoravaju da treba razlikovati lingvističke od političkih (simboličkih) jezika i ističu da su neki jezici koje smo dobili nakon raspada Jugoslavije - simbolički.
Njihove hrvatske kolege, pak, smatraju da je sadržaj srpske gramatike politički motivisan. Ne kažu da li je, recimo, prekrajanje reči koje se u Hrvatskoj oduvek koriste, a čemu se i sami Hrvati nekada čude, zapravo - politika ili lingvistika.
Ni predsednik Hrvatske Zoran Milanović nije ostao nem. Zapretio je reciprocitetom, što bi, valjda, trebalo da znači da se negiraju srpski jezik i pismo u Hrvatskoj. Zar to već nije učinjeno?
A lingvista Slobodan Remetić ponajbolje je objasnio stvaranje novih jezika na ovim prostorima i to sledećim rečima:
- Svi su se poslužili sa švedskog stola na kome je bio serviran srpski jezik.