PRIČE IZ ZAVIČAJA: Knjiga kao podsetnik na pripovedače pribojskog kraja
NA prozno književno stvaralaštvo pribojskog kraja nedavno je čitaoce podsetio Mirko Ikonić (71), profesor književnosti, pesnik, pripovedač i književni kritičar, sabirajući među korice knjige "Priče iz zavičaja" pripovedačke forme i odlomke iz romana 21 autora, sa njihovim kraćim životopisima.
Foto Tanjug
I ime knjige i naslovi literarnih radova na stranicama kao "Materina kletva", "Dedovski orah", "Kako je umro đed", "Zov planine", "Branova sinegrica", "Povratak kući i smrt majke", "Hleb", "Jabuka, "Majka", "Samačka soba zvana svratište", "Bicikl", "Razdvajanje", "Razglednica iz 1952." i drugi, upućuju na zavičajnu atmosferu i prepoznatljiv kolorit koji je prisutan kod većine autora, kao i na memoarsku i autobiografsku tematiku.
Podsećajući da u prozi kraja preovlađuju pripovedačke forme (novele, crtice anegdote), dok su romani znatno ređi i da je među stvaraocima samo jedna žena - Snežana Živković, autorka romana "Pod Ožljem", priređivač kaže da je u antologijski izbor uvrstio ono što je najbolje i najznačajnije, pre svega u estetskom, pa onda i u dokumentarnom smislu.
- Bez sumnje, najznačajniji stvaralac našeg kraja je Lazar Komarčić, koji je napisao devet romana i dve knjige pripovedaka, koji se bavio i novinarstvom, a koga je prof. dr Jovan Deretić uvrstio u svoju "Istoriju srpske književnosti" i u obimnu studiju "Srpski roman" - ističe Ikonić. - Drugi značajni romanopisac i pripovedač je Velibor Jovanović, autor sedam romana i dve knjige pripovedaka. Njegove knjige naišle su na lep prijem i čitalaca i književne kritike, čemu su naročito doprinele savremena tematika i pojave u drugoj polovini 20. i početkom 21. veka, ali i novi stvralački postupci u viđenju istorije i sudbine čoveka u vremenu rata i mira.
Slične vrednosti, kako u uvodu pojašnjava priređivač knjige, vide se i u romanima Jusufa Čolovića i Miomira Milinkovića, koji imaju sve odlike intelektualne proze i stilska obeležja koja ih potvrđuju kao znalce književnog zanata. Među takve spadaju i Puniša Papić, Milomir Ljujić, Vujica Bojović, Đorđe Simić i Božur Hajduković, u čijim pripovetkama preovlađuju vedriji, anegdotski sadržaji, a ponekad i satirični i humoristički zahvati naše savremene stvarnosti. Reč je o prozi autetičnog doživljaja, sa naglašenim odrazom našeg vremena.
Neki prozni stvaraoci, rođeni u pribojskom kraju ili su ovde proveli deo radnog veka, imaju naglašene esejističke i analitičke zahvate (Danilo Vitorović, Ratomir Cvijetić, Miodrag Nikačević i Snežana Živković) pa, po rečima Ikonića, njihova proza pleni preciznošću.
PUTOPIS IZ STARE SRBIJE
"PRIČE iz zavičaja" donose i zapis "Od manastira Banje do Nove Varoši", odlomak iz knjige putopisne proze "Stara Srbija, prošlost i sadašnjost" Tome Bacetića, objavljene na ruskom jeziku u Moskvi 1876. godine. Knjigu je preveo na srpski i objavio Dobrilo Aranitović iz Šapca 2001.