DOSITEJEVA "PISMA" KAO SVEDOK VREMENA: Burna istorija srpske čitaonice u Irigu, dobitnika Sretenjskog ordena prvog reda

Pored važne godišnjice, ova kulturna institucija postala je nosilac Sretenjskog ordena prvog reda, koji joj je uručen na državni praznik Sretenje, što je veoma obradovalo zaposlene i, kako kažu, dalo im podstrek da još dugo traju.

Čitaonica danas u svojim bibliotečkim fondovima ima oko 50.000 knjiga i broji preko 110 umetničkih slika i predmeta u svom vlasništvu, među slikama su i dela Vase Eškićevića, Pala Homonaija, Save Stojkova, Zuzane Halupove, Feđe Soretića... Svoju prvu biblioteku Irižani su osnovali 1828. godine pod nazivom "Podluško-sremska biblioteka", revnosno prikupljali knjige i davali na korišćenje ne samo meštanima Iriga, već i stanovnicima okolnih mesta.

- Ipak, njihovu veliku želju za obaveštenošću o zbivanjima u okruženju, ali i svetu, biblioteka nije mogla da zadovolji. Iz tih razloga, "budno kolo građana" uz podršku Dimitrija Krestića, arhimandrita manastira Krušedol, 1841. godine održavaju osnivačku skupštinu Srpske čitaonice - priča za "Novosti" Vera Novković, direktorka Srpske čitaonice.

Otvaranje Srpske čitaonice pozdravio je i naš prvi knjižar Gligorije Vozarović, koji joj šalje poklon - "dela Dositeja Obradovića u 9 časti i tri Golubice od 839, 840. i 841. godine, sve u lepoj povezki".

- Knjiga Dositeja Obradovića sa malom posvetom i dragocenim datumom 20. februar 1842. godine, koju je Vozarović poklonio čitaonici, jedini je dokument koji potvrđuje da je iriška biblioteka i čitaonica najstarija ustanova ove vrste u Srba u Vojvodini. Ova knjiga, koja je sa još tri broja časopisa biblioteci poklonjena, slučajno je sačuvana - govori Novkovićeva.

Ratna stradanja nisu mimoišla ni Srpsku čitaonicu. Iz njenih prostorija aprila 1941. iznose se na ulicu knjige, novine i časopisi, umetničke slike, arhivska građa, turski fermani, austrijske povelje, inventar i javno spaljuju. U zgradu Čitaonice se useljavaju iriški Nemci i Kulturbund. Čitav jedan vek nestao je u trenu. Svoj stoti rođendan Čitaonica nije proslavila, jer je nije bilo. Povlačeći se iz Iriga, 26. oktobra 1944. nemačka vojska je minirala zgradu Srpskog doma i srušila je do temelja tako da je, sve ono što je i ostalo od Čitaonice, zauvek završilo na zgarištu i u ruševinama.

- Igrom slučaja sačuvano je nekoliko desetina knjiga koje su pred samo izbijanje rata bile kod čitalaca. Među njima, svakako najvrednija bila je knjiga Dositeja Obradovića "Pisma".

Knjigu je sačuvao iriški učitelj Stevan Jelkić - kaže direktorka.

Prva posleratna skupština Čitaonice održana je 12. decembra 1951. godine i tada je odlučeno da se ona osamostali i da ubuduće radi kao Srpska čitaonica i knjižnica.

Godinu dana kasnije obeležava 110 godina od osnivanja, prikuplja se oko 4 000 knjiga i opremaju se prostorije, i od tada ponovo radi kao javna narodna biblioteka.

MIHIZOVA SPOMEN - BIBLIOTEKA

PO ličnoj želji Borislava Mihajlovića Mihiza, 1997. godine nakon smrti ovog književnika, porodica poklanja Čitaonici spomen-biblioteku u kojoj se nalaze uglavnom prva izdanja knjiga poznatih književnika od 50-ih do 90-ih godina, koje su pisci sa posvetom poklanjali Mihizu. Od 2005. godine ustanovljena je nagrada "Borislav Mihajlović Mihiz" za dramsko stvaralaštvo, koja se uručuje na Mihizov rođendan 17. oktobra.