ODRŽANO 27. SIJELO TROMEĐE U STRMICI KOD KNINA: Ojkanje osvaja i mladalačka srca
TRADICIONALNO "Sijelo tromeđe", jedna od najvećih kulturnih manifestacija Srba u Hrvatskoj, održano je u subotu uveče u Strmici kod Knina. I ove godine, 27. put, u zajedničkoj porti dveju crkava posvećenih Svetom Jovanu i Maloj Gospojini, okupili su se naši sunarodnici iz Like, Dalmacije i Bosne, sve u čast ojkačke pesme, prepoznatljive na ovim prostorima gde Srbi žive vekovima.
Igor Marinković
Nakon što su se oglasila crkvena zvona, himnom "Sijela", čuvenom pesmom "Volim Bosnu, u srcu mi Lika, Dalmacijo ljubavi velika" koju je izvela domaća, Ojkačka grupa "Strmica", započelo je "nadmetanje" glasova onih koji su od zaborava otrgli i brižljivo neguju izvorni način pevanja. Mnogobrojnoj publici pristigloj iz Hrvatske, Srbije i BiH, ali i sa svih strana sveta, potom se obratila i potpredsednica Vlade Hrvatske Anja Šimpraga, iz Samostalne demokratske srpske stranke. Igor Marinković
Plaketa "Rade Matijaš"
NA "Sijelu tromeđe" je Željku Kisiću iz Golubića, koji peva za Ojkačku grupu "Korijeni Bukovice" iz Ervenika, uručena i plaketa "Rade Matijaš". Ovo priznanje, koje se dodeljuje za izuzetne zasluge očuvanja tradicije i kulturnog identiteta Srba u Dalmaciji, Lici i Bosni, nosi ime po našem kolegi Radu Matijašu, dugogodišnjem dopisniku "Večernjih novosti" iz Knina, koji je i jedan od osnivača ove manifestacije.
Igor Marinković
- Zahvalna sam ljudima u Strmici koji čuvaju kulturu, tradiciju i identitet i koji opstaju na ovim prostorima u teškim vremenima. Na nama koji se bavimo politikom ostaje da osiguravamo što više sredstava, da dajemo podršku ovakvim manifestacijama i programima. I moram reći da sam srećna kad ovde na "Sijelu tromeđe" vidim učesnike od starih do dece. Naše najmlađe generacije su one koje treba ovde da ostanu, da ovde žive i zato zajedno treba graditi kvalitetnu i sigurniju budućnost. Želim nam svima da živimo u miru - rekla je Anja Šimpraga. Igor Marinković
Na bini su se potom smenjivale pevačke grupe iz Žegara, Ervenika, Polače, Zagreba, Bačkog Jarka, Kranja, Kostajnice, Drvara, Ličke Kaldrme, Beograda i Knina. Uz ojkanje, čule su se i potresalice i groktalice (one su naročito teške za izvođenje i zahtevaju posebne glasovne veštine). Nastupila su i kulturno-umetnička društva "Nikola Tesla" iz Beograda, "Prosvjeta" iz Korenice i "Mira Lukač" iz Drvara, koja su izmamila gromke aplauze publike, kao i etno-pojci i narodni umetnici Svetlana Spajić, Obrad Milić i Saša Lukić. Čule su se i zdravice i pesme bukovičkog kraja u izvođenju KUD "Dositej Obradović" iz Knina.
Kako su kazali organizatori "Sijela" - strmička Kulturno-umjetnička udruga "Strmica" i Zavičajno udruženje "Strmička parohija" iz Beograda, najviše ih raduje što je poslednjih desetak godina među učesnicima i onima koji neguju ojkačke pesme sve više mladih i dece. To, kako kažu, garantuje budućnost ove važne manifestacije i potvrda je da baština, običaji i tradicija Srba u Dalmaciji, Lici i Bosni, ne zamiru i imaju budućnost.
Prikaz bogate baštine
UPRAVO ova manifestacija pokazuje da dobre stvari žive bez obzira na sve. Jer, ako se nešto organizuje 27 puta mora se reći da to ima smisla. A, ovde je jasno da se svake godine vraćaju ljudi, da dolaze i novi, kako bi videli ovaj prikaz bogate baštine, tradicije i kulture koja je vekovima građena od naših predaka. Ovo je jako važna manifestacija i dobar pokazatelj onoga što se dešava u Kninu i njegovoj okolini, ali i u drugim mestima odakle svi ovi čuvari tradicije dolaze - rekao je za "Novosti" Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije, nekadašnji gradonačelnik Knina, koji je od 2014. godine redovan gost "Sijela".
U nadi da će se istim povodom okupiti i dogodine, pesmom "Nema raja bez rodnoga kraja" i uz zdravicu "sve vam dobro i čestito bilo", program 27. "Sijela tromeđe" zvanično je završen, a druženje uz pesmu nastavilo se do duboko u noć.
U okviru "Sijela tromeđe", koje se uz tri prekida održava od 1970. godine, u petak uveče u Strmici je priređena i promocija monografije "Pet ognjišta dalmatinskih kolonista" autora Miloša Meljanca.