SVAĐA U ZAGREBU ZBOG KIJEVA: Predsednik i premijer u sukobu oko slanja hrvatskih vojnika u misiji za Ukrajinu

Hrvatski predsednik Zoran Milanović odbio je da potpiše naredbu o sudelovanju  hrvatskih vojnika u NATO misiji u podršci Ukrajini, što je izazvalo ogorčenu reakciju Vlade koja tvrdi da šef države minira međunarodnu poziciju zemlje. Kako nema nikakve komunikacije između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića pismo na Pantovčak, sedište predsednika, je uputio ministar odbrane Ivan Anušić i zatražio od vrhovnog komandanta oružanih snaga saglasnost da vojnici učestvuju u raznim misijama, koje je hrvatska vlada predstavila kao operacije i aktivnosti NATO-a, EU i UN-a.

Trebao je Milanovićev potpis, pa zatim odluka Hrvatskog sabora, ali predsednik je odbio da da potpis. Složio se za aktivnosti vojnika u misijama u Litvaniji, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj, ali ne i u Ukrajini. „Misija u Ukrajini može potencijalno štetno delovati na nacionalne interese Hrvatske“, poručio je Milanović koji nije bio konsultovan oko priprema, pa je zaključio da se ponovo krši ustav od strane hrvatske vlade time što zaobilazi vrhovnog komandanta.

Odluka predsednika nepovoljno je primljena kod Plenkovića, koji smatra da Milanović „perfidnom maninipulacijom minira Hrvatsku“, a naziva ga „zlokobnim kršiteljem Ustava“ zbog ranijih aktivnosti pre izbora. Plenković tvrdi da ionako nijedan hrvatski vojnik u sklopu NSATU neće ići u Ukrajinu, a odbacuje i Milanovićev argument da se štiti zemlja od uvlačenja u sukob sa Rusijom.

-Da je smatrao da Hrvatska sudelovanjem u misiji koja nije vojna preuzima prevelik rizik, mogao je podići ruku na samitu NATO-a u Vašingtonu i izraziti protivljenje. Međutim, ćutao je, kaže Plenković, koji najavljuje razgovore sa klubovima poslanika u parlamentu. Naime, ako ovaj predlog prođe sa dvotrećinskom većinom, što je malo verovatno, Milanovićeva saglasnost ne bi bila potrebna.

-Tu nema ničega osim kontinuiranog miniranja spoljnopolitičkog stava hrvatske vlade o tome da je Rusija agresor, a Ukrajina žrtva i da mi kao zemlja koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije početkom devedesetih imamo refleks pomoći žrtvi, tvrdi Plenković, dok Milanović ne spori da se radi o „ruskoj agresiji“ i da Ukrajini treba pružiti humanitarnu pomoć.  "Na žalost, uprkos ogromnoj vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već preti opasnost da se rat proširi i izvan granica Ukrajine". Milanović kaže da je zadatak predsednika države i svih državnih institucija da zaštite Hrvatsku od rata i preduzmu sve mere kako bi zemlja ostala izvan ratnih sukoba. „Hrvatska pomaže i pomagaće i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudelovanja pripadnika Hrvatske vojske“.

Predsednkk tvrdi da Hrvatska ni na koji način ne može bitno da utiče na rat u Ukrajini i ne može ga zaustaviti. „Ali odgovornom politikom može da spreči širenje rata prema hrvatskim granicama i obezbediti mir građanima“, stav je Zorana Milanovića.

Nije ovo prvi put da se hrvatski državni vrh ne može da složi oko stava prema Ukrajini. -Ideš ponovno pojašnjavati hrvatskom narodu da si navodni zaštitnik od uvlačenja u sukob, a niko ne šalje hrvatske vojnike u Ukrajinu, kaže Plenković, koji najavljuje skori sastanak na vrhu zemalja jugoistočne Evrope i Ukrajine u Dubrovniku, na koji će doći i Vladimir Zelenski.