MANJE OD ČETIRI MILIONA STANOVNIKA: U Hrvatskoj startovao elektronski popis

Uoči popisa zabeležen je snažan pritisak na preostale Srbe u Hrvatskoj da se ne izjašnjavaju kao Srbi i pravoslavci, a širom zemlje je postavljeno i 80 velikih plakata na kojima se pozivaju Srbi da se izjasne kao Hrvati i pripadnici Hrvatske pravoslavne crkve.

Akciju je pokrenuo izvesni Goran Macura, Srbin iz Šibenika, koji se predstavlja kao branitelj, a na društvenim mrežama već dugo posve nekažnjeno pozdravlja sa "Za dom spremni!". Iza sebe ima burnu prošlost, pa je, između ostalog, radio kao domar u osnovnoj školi gde se zaključao sa učenicima, a nedavno je smrću pretio i načelniku šibenske policije. Pre toga je vređao profesorku rekavši da je "opančarka", ali nije nepoznato da li je usledio i sudski epilog za incident u školi.

Ko je tom Macuri dao pare za skupe plakate niko do sada nije otkrio, kao ni to da nekažnjeno promoviše nepostojeću Hrvatsku pravoslavnu crkvu. Zna se samo to da je postavljanje plakata koštalo oko 15.000 evra i da je to neko platio i da trag novca vodi do ekstremističkih skupina u Australiji.

Srpsko narodno veće pre popisa je pokrenulo akciju "samopopiši se", da bi svi Srbi koji se boje popisa i posledica ako se izjasne kao pravoslavni vernici bili pošteđeni neugodnosti. Jedna osoba u domaćinstvu može elektronskim putem da popiše sve. Popis će bez sumnje pokazati i dramatičan pad broja Srba koji žive u Hrvatskoj, te činjenicu da su u mnogim mestima gde su Srbi bili većina ostali samo starci. Nestala su i mnoga srpska sela, pogotovo u Lici i Dalmaciji, u kojima više niko ne živi.

Poseban pritisak osećaju Srbi u Vukovaru, a gradonačelnik Ivan Penava čak je optužio premijera Andreja Plenkovića da je u dogovoru sa predsednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem dogovorio lažiranje popisa. Popis od pre deset godina je pokazao da je u Vukovaru 34,87 odsto Srba, što je po Zakonu o pravima nacionalnih manjina omogućilo uvođenje dvojezičnosti. Ali, u praksi to nije ostvareno, a u međuvremenu se iz grada na Dunavu iselilo dosta i Hrvata i Srba.

NESTAJANjE SRBA

Podaci pokazuju da je prosečna starost Srba u Hrvatskoj 12 godina viša od proseka Hrvata, a u mnogim mestima gde su Srbi činili većinu danas su to Hrvati. Proces nestajanja Srba započeo je u NDH, ali se intenzivno nastavio nakon "Oluje", kada je proterano više od 300.000 Srba. Tako je Srba 1991. bilo 581.000, a 2001. samo 201.000, dok je popis pre deset godina pokazao da je u Hrvatskoj živelo svega 186.000 Srba.