OZONSKI OMOTAČ: Štit ključan za održavanje života na našoj planeti
OZONSKI omotač se nalazi desetinama kilometara iznad nas, u stratosferi, i štiti nas od štetnog Sunčevog zračenja. Taj tanak štit ključan je za održavanje života na našoj planeti. Zahvaljujući Montrealskom sporazumu koji je potpisan 16. septembra 1987. godine, ozonski omotač ima svoj dan. U svetu se dan zaštite ozonskog omotača obeležava od 1995. godine.
Foto: Shutterstock
Naučnici su još sedamdesetih godina prošlog veka otkrili da je najveće oštećenje ozonskog omotača u oblasti iznad Antarktika, Južnog pola. Ova promena u ozonskom omotaču označena je kao „ozonska rupa“.
Ozonske rupe uzrokuju supstance nazvane ODS (ozone depleting substances), a koje su proizvod ljudskih delatnosti.
To su:
1. Freoni – gasovi iz rashladnih uređaja i kao potisni gas (kod dezodoransa, lakova za kosu…);
2. Haloni – supstance koje sadrže pojedini aparati za gašenje požara;
3. Metil-bromid – pesticid koji se primenjuje u poljoprivredi;
4. Razni rastvarači.
Industrijsko zagađenje je označeno kao glavni krivac stanjivanja ozonskog omotača. Osim ovih hemijskih, postoje i prirodni uzročnici ozonskih oštećenja, mada su njihovi uticaji manji i kratkotrajniji. To su velike prirodne katastrofe kao što su erupcije vulkana i požari. Foto: NASA Pojava rupa, odnosno, oštećenja i istanjenja ozonskog omotača, uzrokuje niz poremećaja, kako klimatskih, tako biljnih, životinjskih i ljudskih. Ova oštećenja doprinose lakšem nastanku raka kože, razvoju drugih kancerogenih ćelija, dovode do raznih mutacija genetskog materijala, oštećenja vida, utiču na sposobnost reakcije organizma na vakcine i narušavaju sveukupni imunitet ljudi. Oboljenjima su najpodložniji ljudi svetle puti, svetlih očiju, sa većim brojem mladeža po koži, kao i oni koji u porodici imaju nekoga ko je već oboleo od raka kože.
Kao rezultat Montrealskog protokola, koji je doživeo osam revizija, ozonska rupa na Antarktiku se polako oporavlja. Projekcije pokazuju da će se ozonski sloj vratiti na onaj iz 1980. godine između 2050. i 2070. godine.
Preporuke Svetske zdravstvene organizacije su svake godine kada stiže leto iste – ako boravimo na otvorenom treba se adekvatno zaštititi - nositi šešire i naočare za sunce, mazati kreme sa zaštitnim faktorom većim od 15. Jedan vrlo praktičan savet je pratiti svoju senku, jer što je ona kraća veća je opasnost od UV zračenje.
Osim na ljude, UV zračenje štetno utiče i na ostatak prirode. Na vodene ekosisteme utiče tako što ograničava proizvodnju fitoplanktona i zooplanktona (glavne karike u okeanskom lancu ishrane) i nanosi štetu u ranim fazama razvoja riba, rakova, vodozemaca i drugih vrsta. Kod kopnenih biljaka utiče na njihov rast, mada određeni broj vrsta ima sposobnost prilagođavanja povećanom zračenju. Ali prekomerno štetno UV zračenje ne utiče samo na živi svet, već i na neke materijale upotrebljene na građevinama, na boje, gumu, drvo i plastiku, odnosno pospešuje njihovo raspadanje.
Republika Srbija prihvata međunarodnu konvenciju o zaštiti ozonskog omotača
Devedesetih godina prošlog veka naša država prihvatila je međunarodnu konvenciju o zaštiti ozonskog omotača. U julu 2004. godine odobren je Nacionalni plan zaštite ozonskog omotača, kojim je zabranjena proizvodnja, uvoz i upotreba supstanci štetnih za ozonski omotač.
U Srbiji je iz upotrebe izbačeno 650 tona supstanci koje oštećuju ozonski omotač.
Šta možemo da uradimo?
Osim koraka koje sprovode institucije na međunarodnom nivou, možemo i mi preduzeti korake kako bismo dali doprinos očuvanju ozonskog omotača.
Preporuke
Koristite proizvode koji sadrže oznaku toxic free.
Koristite proizvode (dezodorans, lak za kosu i slične sprejeve) koji sadrže oznaku ozone friendly.
Ne držite klima uređaje konstantno uključene.
Prilikom izbora rashladnih uređaja birajte one koji ne koriste freone.
Ukoliko imate stare uređaje koji sadrže freon, kada dotraju, ne treba ih bacati ili skladištiti, već treba predati ovlašćenom reciklažnom centru za tu vrstu otpada kako bi ih na adekvatan način reciklirao.